Sve kreditne institucije u Hrvatskoj, njih 20, u prošloj su godini ostvarile dobit od 1,4 milijarde eura, što je za 6,1 posto manja dobit nego na kraju 2024. godine, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke. To je prvi put nakon pandemijske 2020. godine da su banke zabilježile pad dobiti jer su već u prvom tromjesječju te godine zabilježile pad dobiti prije oporezivanja od čak 22,7 posto u odnosu na prvi kvartal 2019. godine.

Vjeko Peretić, direktor društva za kreditno posredovanje "Fintasic", navodi da se iz skraćenog komentara HNB-a može iščitati kako je bankarski sektor završio prošlu godinu s nešto slabijom profitabilnošću gledajući povrate na kapital i imovinu, iako su oni i dalje solidni i prosječno veći nego u EU-u.

- Dio banaka se očito teže prilagođava novim regulatornim zahtjevima, osobito u području zaštite potrošača, što djelomično ograničava prostor za rast prihoda od naknada koji su posljednjih godina rasli - napominje Peretić.

Dodaje da treba pričekati službena financijska izvješća jer pokazatelji profitabilnosti nekih većih banaka u prethodnim kvartalima nisu ukazivali da će godinu završiti u minusu.

Na mogućnost pada dobiti banaka upozorio je i HNB prilikom uvođenja mjera ograničavanja kreditiranja građana, koje su na snagu stupile prvog srpnja prošle godine. Mjerama se, podsjetimo, nastojalo usporiti zaduživanje građana, osobito u segmentu nenamjenskih kredita. Mjere su već u prvim mjesecima primjene postigle učinak jer je broj potrošačkih nenamjenskih kredita od rujna do studenoga prošle godine pao za čak 22 posto. Za razliku od potrošačkih kredita, rast stambenih kredita usporava postupno, a u HNB-u navode da je godišnja stopa rasta prosječnog iznosa stambenoga kredita usporila na 7 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, unatoč nastavku dvoznamenkastog rasta cijena stambenih nekretnina.

Mjere HNB-a su postigle učinak i kod smanjenja tzv. loših, odnosno teško naplativih kredita. Njihov se udio u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju 2025. smanjio u usporedbi s krajem 2024. i iznosio je 2,3 posto. Udio loših kredita kod poduzeća smanjio se s 4,5 posto na 3,7 posto, a kod kućanstava s 3,7 posto na 3,3 posto pri čemu su ukupni krediti rasli brže od loših kredita. U HNB-u također podsjećaju da je uz usporavanje rasta kredita, primjena makrobonitetnih ograničenja pridonijela smanjenju rizičnosti novih kredita.