Utjecaj sukoba na Bliskom istoku na hrvatsko gospodarstvo ovisit će o trajanju ratnih aktivnosti, no zasigurno će doći do manjih logističkih i financijskih poskupljenja, ali ne drastičnih, kaže ekonomski analitičar Mladen Vedriš.

- Ako rat s Iranom bude trajao četiri tjedna, to će izgledati kao da vas je netko zagrebao. Bude li trajao četiri mjeseca, kao da vas je netko zarezao, a ako rat bude trajao godinu dana, izgledat će kao da je netko pucao u vas. Uglavnom, stupanj poremećaja usko će kolerirarti s trajanjem sukoba - slikovito je pojasnio Vedriš.

“Preslagivanje” ruta

Osim poremećaja u opskrbi naftom koji će se osjetiti u cijelom svijetu, rat u Iranu ne bi trebao imati značajniji utjecaj na hrvatsku vanjskotrgovinsku bilancu jer Hrvatska ionako ostvaruje deficit u robnoj razmjeni s Islamskom Republikom. Prema zadnjim raspoloživim podacima Hrvatske gospodarske komore za 2024. godinu, u Iran smo izvezli dobara u vrijednosti od 7,5 milijuna američkih dolara, dok je istodobno uvoz iz te zemlje iznosio 8,5 milijuna dolara. Pri tom smo u Iran najviše izvozili modificirane imunološke proizvode u vrijednosti 3,1 milijun dolara, električne aparate za strujne krugove (1,6 milijuna dolara) i klima uređaje za milijun i pol dolara. Iz Irana smo pak najviše uvozili polimere stirena (2,4 milijuna dolara), proizvode od željeza i čelika (2 milijuna dolara) i konzervirane rajčice u vrijednosti od 1,1 milijun dolara.

Zasad je sigurno da će sukob na Bliskom istoku, ako potraje, dovesti do rasta cijena energenata što će rezultirati povećanim stopama inflacije. Ministar financija Tomislav Ćorić kaže da će, ako sukob potraje, doći prije svega do “preslagivanja” distribucijskih ruta, ali isto tako i proizvodnje.

- To u pravilu vrlo vjerojatno znači i porast cijena energenata, a porast tih cijena neminovno će dovesti do rasta cijena svih onih proizvoda čija proizvodnja ovisi o tim energentima. Dakle, i do povećanih stopa inflacije na globalnoj razini. Hrvatska, kao niti jedna druga ekonomija, to ne može izbjeći - izjavio je Ćorić.

Premijer Andrej Plenković je, podsjetimo, poručio da je Vlada, uslijed krize na Bliskom istoku, spremna ograničiti cijene energenata ako kriza eskalira, te najavio mogućnost ponovnog uvođenja subvencija.

- Vlada je u prošlosti intervenirala u cijene goriva i spremna je nastaviti to činiti njihovim ograničavanjem ako se pokaže potrebnim kako bi zaštitila građane i gospodarstvo - rekao je Plenković dodavši da će se odluke donositi na temelju razvoja situacije.

Što se tiče planiranog postupnog ukidanja subvencija na struju i plin, Plenković je napomenuo da se mjere mogu ponovo uvesti ako okolnosti to zahtijevaju.

Opasnost od spekulanata

Kao jedno od rješenja u slučaju rasta cijena naftnih derivata, ekonomski analitičar Mladen Vedriš predlaže ponovno uvođenje tzv. plutajućih trošarina koje se primjenjuju na način da se trošarina na litru goriva smanjuje u onom iznosu za koji je poskupjela cijena rafiniranja, i obratno.

- Ako je cijena rafiniranja porasla za pet centi, za isto toliko bi se onda smanjila trošarina na gorivo. Državni proračun bi podnio manju žrtvu, ali to bi držalo cijene goriva pod kontrolom i ujedno spriječilo multiplikativni učinak rasta cijene goriva u drugim proizvodima - pojašnjava Vedriš.

Ipak, ne vjeruje da će doći do značajnijeg rasta cijena nafte i inflatornog udara većeg od onog koji u Hrvatskoj već imamo, jer Sjedinjene Države ozbiljno razmišljaju intervenirati u Hormuškom tjesnacu, ključnoj točki za izvoz nafte zemalja Perzijskog zaljeva, kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte, devet posto sirove nafte za Europsku uniju te čak 40 posto dizela i goriva za zrakoplove. Amerikanci će intervenirati i Hormuški tjesnac će u roku četiri tjedna biti ponovo otvoren, htjeli to Iranci ili ne, smatra Vedriš.

No, s druge strane, počet će “lov u mutnom” raznih spekulanata na burzama, kaže Vedriš, koji će napuhavati cijene i pokušati zaraditi, što će se reflektirati i na cijene dionica čija će vrijednost rasti i padati. Vedriš također podsjeća da svi u Europi imaju zalihe energenata te da smo na kraju ogrjevne sezone, dok bi se situacija prema njegovoj procjeni trebala stabilizirati do ljeta.