Na čelu uprava u 1.000 najvećih kompanija u Hrvatskoj na čelu tek njih 88 ili 8,8 posto su žene, istaknuto je na okruglom stolu "Od iznimke do pravila" u organizaciji Udruge liderica Lead.You, održanom u povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena, kojem je nazočio i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

U upravama tih 1.000 kompanija je, pak, 20,3 posto žena, odnosno njih 969 od ukupno 4.784 pozicije koje te kompanije broje, pokazala je analiza poslovnog tjednika Lider o zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama u hrvatskom gospodarstvu, koju je u srijedu predstavila direktorica tvrtke Lider media Bojana Božanić Ivanović.

Kada je riječ o 80 kompanija na Zagrebačkoj burzi, od ukupno 237 članova njihovih uprava 54 su žene, što čini 22,8 posto, što je prema riječima Božanić Ivanović još daleko od prosjeka EU-a koji iznosi oko 36 posto.

Na čelu uprava tih 80 kompanija je, pak, 13 žena, što iznosi 16 posto. S druge strane, polovica kompanija, dakle njih 40, nema niti jednu ženu u upravi.

Analizirano je i ispunjavaju li kompanije direktivu o poboljšanju rodne ravnoteže u upravama i nadzornim odborima, po kojoj bi do kraja lipnja ove godine najmanje 40 posto neizvršnih direktorskih mjesta ili 33 posto svih direktorskih mjesta morale zauzimati žene. Inače, obveznice te direktive su najveće tvrtke na burzi, to jest one s više od 250 zaposlenih i više od 50 milijuna eura prihoda.

Od ovih 80 kompanija, kriterij da su na 33 posto svih direktorskih pozicija žene ispunjava njih 24. 

Po zastupljenosti žena, nešto je bolja situacija u nadzornim odborima, pa tako od 420 članova nadzornih odbora tih 80 kompanija žena je 110 ili 26,2 posto. Pritom, 11 žena je i na čelu tih odbora. S druge strane, 21 tvrtka nema niti jednu ženu u nadzornom odboru. 

Od 47 državnih kompanija, na čelu 12 njih žene

Kada je riječ o 47 kompanija koje se nalaze u registru trgovačkih društava u vlasništvu države, one broje ukupno 82 člana uprave, a žena je 16 ili 19,5 posto. Od tih 47 kompanija, žene su na čelu njih 12, dok "kriterij 33 posto" ispunjava 20 kompanija ili 42 posto. 

Nadalje, u vodećih 100 hrvatskih kompanija po ukupnom prihodu, od 332 člana uprave petina su žene, njih 67, pri čemu je i 11 predsjednica uprava. S druge strane, čak 58 tih kompanija nema niti jednu ženu u upravi. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je naglasio važnost jednakosti u hrvatskom društvu i korporativnom svijetu, ocijenivši da predstavljeni podaci ukazuju na "vrlo jasan korak naprijed" u privatnom i javnom sektoru, "iako još nismo na razini na kojoj bi htjeli biti".

Napomenuo je da u Hrvatskom saboru jednu trećinu čine zastupnice, što po njemu "nije loše", dok su u Vladi četiri ministrice, "volio bi da je to više", no vjeruje da će se s godinama i to povećati.

"Mislim da smo "dosta solidni" s obzirom da smo najmlađa članica EU-a, no postoji puno prostora za napredak", smatra predsjednik Vlade.

Istaknuo je i da je poželjan veći broj žena koje se odlučuju na politički angažman, kao i općenito više kandidatkinja za upravljačke pozicije, s obzirom da se na javne natječaje u puno većoj mjeri javljaju muškarci. 

Plenković o novom načinu imenovanja uprava i nadzornih odbora

Govoreći o upravljanju državnim poduzećima, na što naglasak stavlja i OECD čija bi članica Hrvatska ove godine trebala postati, Plenković je rekao da će uskoro u javno savjetovanje ići odgovarajuća uredba, nakon čega će uslijediti i natječaji na kojima će se na drugačiji način nego do sada imenovati nadzorni odbori i uprave.

Konkretno, riječ je o uredbi o proceduri imenovanja nadzornih i upravnih tijela pravnih osoba, a koja prati nedavno doneseni novi Zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu.

Plenković je poručio da će se u cijelom procesu voditi računa i o kriterijima zastupljenosti žena, ti kriteriji će se respektirati, "pa bi do kraja godine trebali imati strukturu koja će minimalno reflektirati ono što je zakon propisao".

Dodao je i da će po novom sustavu sve uprave javnih poduzeća i onih u pretežno državnom vlasništvu imati vrlo jasno definirane poslovne ciljeve, uz kontinuirano praćenje rezultata.

U razgovoru koji je vodio s članicom Uprave Valamar Riviere Ivanom Budin Arhanić, Plenković je izdvojio područja sudstva i zdravstva te socijalnu sferu kao one u kojima su žene dominantne. Kada se, pak, promatra korporativni aspekt, prema Plenkovićevim riječima tu smo u "hrvatskim realnostima" jer smo društvo koje se još uvijek transformira u pogledu shvaćanja slobodnog tržišta, privatnog poduzetništva i sl.

Odgovarajući na pitanja, Plenković je rekao i da mu je pri kadroviranju u Vladi cilj imenovati najbolje. Smatra da bi "daleko najpoštenije" bilo da ministri moraju biti isključivo oni koji dobiju saborski mandat. On se tim načelom vodi koliko može, no kaže i da to nije lako izvesti s obzirom da smo mala zemlja.

Naglasio je važnost "političke legitimacije" te istaknuo da ne vjeruje u "stručne vlade". "To je potpuni nonsens i to govore ljudi koji nemaju pojma o politici i uopće ne razumiju kako sustav demokracije funkcionira. Stručnjaci neka se bave strukom. Tko želi biti premijer taj mora ići na izbore", istaknuo je Plenković.

Prisjetio se da je pri njega na poziciji predsjednika Vlade bila osoba bez političkog legitimiteta (Tihomir Orešković op.a.). "I to je trajalo devet mjeseci", zaključio je Plenković, koji je na konferenciju došao u pratnji ministrica Irene Hrstić i Marije Vučković.

Direktorica udruge Lead.you Jasminka Horvat Martinović je poručila da pitanje ženskog liderstva nije samo pitanje ravnopravnosti već i ekonomske logike. Prema njezinim riječima, nijedna uspješna država ili kompanija ne može si priuštiti korištenje samo polovice dostupnog talenta ako želi ostati konkurentna.

"Žene na pozicijama trebaju biti pravilo, a ne iznimka", zaključila je.