Na početku tjedna na europskim burzama zabilježen je oštar pad najvažnijih indeksa kao reakcija na napad Izraela i SAD-a na Iran, najviše su potonule dioncie zrakoplovnih kompanija, a jedino su u plusu dionice naftnog sektora zbog skoka cijena nafte uslijed straha od poremećaja globalne opskrbe.

Paneuropski Stoxx 600 indeks potonuo je u 9,15 sati u minus 1,6 posto, nakon što je krajem prošloga tjedna dosegnuo rekordnu razinu. Svi dionički sektori izuzev naftnog i plinskog, zabilježili su pad cijena.

Istodobno, londonski Ftse indeks u minusu je 0,93 posto, na 10.808 bodova, njemački DAX za 2,3 posto, na 24.701 bodu, a francuski CAC za 2,34 posto, na 8.379 bodova.

Globalna tržišta kapitala u ponedjeljak su u padu, nakon što je u subotnjem napadu na Iran poginuo vrhovni vođa Islamske Republike, ajatolah Ali Hamnei, a SAD i Izrael pozivaju iranske građane da iskoriste priliku za svrgavanje režima.

Iran je zbog odmazde pokrenuo napade na američke baze na Bliskom istoku, a u operaciji su ubijena tri američka vojnika.

Dionice zrakoplovnih kompanija potonule

Cijene sirove nafte skočile su samo u nedjelju za više od 8 posto, jer sudionici na tržištu strahuju od velikih poremećaja u opskrbi. Terminske cijene američkih dionica pale su u ponedjeljak ujutro, kao i indeksi azijsko-pacifičkih tržišta, pri čemu su najviše pale cijene dionica zrakoplovnih kompanija usred poremećaja zračnog prostora na Bliskom istoku i zatvaranja zračnih luka.

Dionice Lufthanse i turističke tvrtke TUI potonule su jutros gotovo 12 posto.

Domino efekti bliskoistočnog sukoba, naime, utjecali su na putnike diljem svijeta. Dubai je u 2024. bio najprometnija međunarodna zračna luka na svijetu, prema podacima Međunarodnog vijeća zračnih luka, s 92 milijuna putnika, više od londonskog Heathrowa za 13 milijuna. Doha je te godine bila deseta najprometnija međunarodna zračna luka na svijetu. Zrakoplovne kompanije koje uobičajeno lete na ta odredišta prekinule su letove zbog zatvorenih zračnih prostora nad tim područjem.

Američki terminski indeksi jutros su u minusu za više od jedan posto, ukazujući da bi i na Wall Streetu poslijepodne cijene dionica mogle oštro pasti, jer sukob na Bliskom istoku ne pokazuje zasad znakove hlađenja, što je potaknulo bijeg kapitala prema sigurnim utočištima u nemirnim vremenima - zlato, američke državne obveznice i američki dolar.

Cijene nafte od 100 do 120 dolara za barel?

Zlato je jutros poskupjelo za otprilike 2 posto, dok se prinos 10-godišnjih američkih državnih obveznica nakratko spustilo na najnižu razinu u 11 mjeseci, uz rast cijene te obveznice.

Najviše rastu cijene nafte. Na američkom tržištu barel nafte jutros je poskupio 8,4 posto, na 72,81 dolar za barel, a londonski Brent za više od 9 posto, na 79,53 dolara. Fokus investitora je na Hormuškom tjesnacu, najkritičnijem energetskom čvorištu u svijetu, kroz koji prolaz nije službeno zatvoren, no promet tankerima je usporio zbog skoka osiguravateljskih premija, kako bi uključile i geopolitički rizik koji je iznenada iskrsnuo preko vikenda.

Rast cijena nafte ujedno budi strah od jačanja globalne inflacije. Naime, investicijska banka JPMorgan u bilješci je jutros upozorila da bi, ako poremećaji potraju dulje od tri tjedna, proizvođači u Zaljevu mogli iscrpiti skladišne ​​kapacitete i biti prisiljeni obustaviti proizvodnju, što bi moglo gurnuti Brent u raspon od 100 do 120 dolara.

Na Zagrebačkoj burzi oprezno trgovanje

Na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak se očekuje oprezno trgovanje, a investitori će pratiti zbivanja na globalnim burzama, nakon što su Izrael i SAD napali Iran, pri čemu je vidljivo preusmjeravanje kapitala u sigurna utočišta poput zlata, a pozorno se prate i cijene nafte zbog mogućeg utjecaja na globalnu inflaciju.

Crobex indeks pao je prošloga tjedna 1,16 posto, na 4.020 bodova, a Crobex10 za 1,01 posto, na 2.574 boda. Tako su oba indeksa oslabila drugi tjedan zaredom.

Među sektorskim indeksima, najviše je pao Crobexkonstrukt, za 5,7 posto, dok je jedino porastao Crobexturist, za 2,68 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je oko 20 milijuna eura, otprilike 8,6 milijuna više nego u tjednu ranije.

Uz to, ostvaren je blok promet od 8,7 milijuna eura u transakcijama s dvije dionice - Končara u iznosu od 7,94 milijuna eura te Ing-Grada u iznosu od 724 tisuće eura.

"Gotovo sve ključne hrvatske kompanije objavile su poslovne rezultate u proteklome tjednu. Sektorski indeksi pokazivali su mješovite rezultate, pri čemu je turistički indeks porastao, dok su građevinski i drugi sektori oslabili. Danas će domaće tržište kapitala pratiti kretanja na inozemnim burzama, gdje je primarni fokus na situaciji oko Irana", kazao je Marko Plastić, analitičar tržišta kapitala u Erste&Steiermaerkische banci.

U redovnom trgovanju najveći promet ponovno je, kao i proteklih tjedana, ostvaren dionicom Končara, 7,5 milijuna eura, a cijena joj je pala 2,44 posto, na 800 eura.

Grupa Končar izvijestila je da je lani imala neto dobit od 220,7 milijuna eura, što je 56,3 milijuna eura više u odnosu na 2024., dok su joj konsolidirani prihodi od prodaje dosegnuli 1,3 milijardi eura, što je 25,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

S prometom od dva milijuna eura slijedila je dionica AD Plastika, pri čemu je poskupila tri posto, na 27,5 eura. Ta solinska kompanija objavila je da je lani imala 6,24 posto veće poslovne prihode, na razini od 123,3 milijuna eura, i neto dobit koja je bila 13 puta veća nego u 2024. - 5,3 milijuna eura.

Po likvidnosti je slijedila dionica Dalekovoda, kojom je ostvareno gotovo 1,5 milijuna eura, no cijena joj je potonula za 15,25 posto, na 10 eura, pa je tako među likvidnijima bila najveće gubitnica. Ta kompanija lani je imala 54 posto veće prihode nego u 2024., gotovo 213 milijuna eura, dok joj je neto dobit porasla za gotovo 6 puta, na 11,8 milijuna eura.

Promete veće od milijun eura imale su još i redovna dionica Končara D&ST, koja je zabilježila pad cijene za 3,46 posto, na 3.910 eura, te HT-a, koja je poskupila 0,24 posto, na 41,7 eura. Iz HT-a su objavili da su im lani prihodi porasli za 3,6 posto, na 1,14 milijardi eura, dok je neto dobit nakon manjinskih udjela u odnosu na 2024. porasla 0,8 posto, na 143 milijuna eura.

Najveće gubitnice među likvidnijima, uz Dalekovod, bile su dionice Spana, koje su zabilježile pad cijene za 5,9 posto, na 63,8 eura, te HPB-a, za 4,0 posto, na 284 eura. Span Grupa izvijestila je u petak da je lani povećala ukupne prihode za 28 posto, na 233,2 milijuna eura, a neto dobit za 68 posto, na 5,7 milijuna eura.

Najveće dobitnice među likvidnijima bile su dionice Atlantic grupe, sa skokom cijene za 4,42 posto, na 52 eura.

U fokusu napad na Iran i njegove moguće posljedice

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna pao 1,3 posto, na 48.977 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,45 posto, na 6.878 bodova, a Nasdaq 1,0 posto, na 22.668 bodova.

Na europskim je burzama, pak, prošloga tjedna nastavljen pozitivni niz, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine europskih banaka i kompanija. Londonski FTSE indeks ojačao je 2,1 posto, na 10.910 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,1 posto, na 25.284 boda, a pariški CAC 0,8 posto, na 8.580 bodova.

 "Primarni fokus investitora na globalnim burzama trenutno je napad Izraela i SAD-a na Iran. Napad je počeo 28. veljače, nakon čega su cijene nafte odmah porasle. Tržišta sada pojačano kalkuliraju rizik od poremećaja globalne opskrbe, posebno ako Iranci zatvore ili dodatno ugroze promet tankerima kroz Hormuški tjesnac. Jutros tržišta reagiraju s oprezom, cijene terminskih indeksa i dionica su pale, a investitori su se preusmjerili u sigurna utočišta za kapital, odnosno imovinu poput zlata, američkih državnih obveznica i američki dolar", istaknuo je Plastić. 

Napomenuo je i da rast cijena energenata može dodatno podići globalnu inflaciju, što bi imalo utjecaj na profitne marže kompanija.

 U osvrtu na prošlotjedno trgovanje na globalnim burzama, naveo je da su investitori i dalje zabrinuti hoće li umjetna inteligencija narušiti profitne modele tehnoloških i softverskih kupanja, pa su dionice tih kompanija bile pod pritiskom. Ujedno, indeks proizvođačkih cijena u SAD-u pokazao je veću od očekivanja inflaciju, što daje naslutiti da FED neće brzo smanjivati kamatne stope.

 "Izvješće o zapošljavanju za veljači u SAD-u dat će signal o tome kakva je situacija na američkom tržištu rada, a u fokusu investitora bit će i sezona kvartalnih rezultata, naročito velikih tehnoloških imena i retail sektora", zaključio je Plastić.