Mjere ograničavanja kreditiranja koje je 1. srpnja prošle godine uvela Hrvatska narodna banka dovele su do znatnog usporavanja zaduživanja građana, pokazuju podatci iz publikacije Makroprudencijalna dijagnostika HNB-a, u kojoj se analizira učinak mjera kojima se pokušalo zakočiti pretjerano podizanje kredita kako se ljudi ne bi prezadužili, a banke i cijeli sustav upali u problem.

Da su nenaplativi krediti na povijesno niskim razinama, zbog čega se trenutačna rizičnost kredita građana može ocijeniti povoljnom, potvrđuju i u Hrvatskoj udruzi banaka.

Veći iznosi

Konkretni podatci HNB-a pokazuju da je, nakon privremenog ubrzanja uoči primjene novih pravila, broj novih potrošačkih kredita u razdoblju od rujna do studenoga 2025. pao za 22 posto u odnosu prema istom razdoblju prethodne godine. U drugom tromjesečju 2025. još se bilježio rast od oko šest posto na godišnjoj razini, no nakon stupanja mjera na snagu trend se preokrenuo. Istodobno se prosječni iznos potrošačkih kredita povećao.

Kod stambenih kredita usporavanje je bilo postupnije. U srpnju je gotovo 80 posto isplaćenih kredita bilo ugovoreno prije početka primjene mjera, a do studenoga taj je udio pao na manje od deset posto. Prosječan iznos stambenog kredita u drugom tromjesečju 2025. iznosio je 122 tisuće eura, što je 12,5 posto više nego godinu prije, a nakon stupanja mjera blago je porastao, na oko 123 tisuće eura. Godišnja stopa rasta prosječnog iznosa pritom je usporila na sedam posto. Stopa rasta prosječnog iznosa stambenoga kredita, koji je prethodnih godina uglavnom pratio kretanje cijena stambenih nekretnina, usporila je na 7 posto u odnosu prema istom razdoblju 2024., unatoč nastavku dvoznamenkastog rasta cijena stambenih nekretnina.

Krajnji cilj mjera koje je uveo HNB bio je očuvanje stabilnosti financijskog sustava. Novim pravilima iznos novog zaduživanja potrošača je ograničen, odnosno banke više ne mogu davati kredite kako žele. Pri odobravanju novog kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za gotovinske nenamjenske kredite. Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto, a ročnost stambenih kredita ograničena je na trideset, a nestambenih na deset godina.

Smanjenje rizičnosti

U HNB-u podsjećaju da je, uz usporavanje rasta kredita, primjena tzv. makrobonitetnih ograničenja osobito pridonijela smanjenju rizičnosti novih kredita, ponajprije zbog smanjenja opterećenosti dohotka otplatama duga kod novih stambenih kredita. Ili, jednostavnije rečeno, manje ljudi zaduživalo se iznad svojih mogućnosti. Kod gotovinskih (nenamjenskih) kredita udio rizičnijih plasmana nakon uvođenja mjera pao je s 33 na 30 posto, što pokazuje da je ukupna razina rizika blago smanjena. Još je važnije što je snažno pao broj kredita kod kojih je rata prelazila 40 posto mjesečnih primanja – s oko 26 posto na samo 10 posto. Drugim riječima, prije je otprilike svaki četvrti takav kredit bio “pretežak” za primanja dužnika, a nakon mjera taj se udio sveo na otprilike svaki deseti.

Pad najrizičnijih kredita posebno se vidi kod stambenih zajmova, kod kojih su istodobno visoke i mjesečne rate u odnosu prema primanjima te visok iznos kredita u odnosu prema vrijednosti nekretnine. Takvih kredita bilo je 8,6 posto u drugom tromjesečju 2025., a u razdoblju od rujna do studenoga njihov je udio pao na 4,7 posto. Kod kredita ugovorenih nakon 1. srpnja taj se udio dodatno smanjio, na 2,9 posto. Istodobno se poboljšala i pokrivenost kredita vrijednošću nekretnine koja služi kao osiguranje, što znači da je odnos iznosa kredita i vrijednosti stana ili kuće postao sigurniji za banke.

Iz HUB-a poručuju da su se banke potpuno prilagodile novim pravilima te da ih provode u redovitom poslovanju, ističući pritom da, neovisno o mjerama središnje banke, kontinuirano prate kreditne rizike i posluju oprezno. Dublje i konkretnije analize te procjene moći će, navode, dati nakon što se prikupe podatci za veći dio 2026. godine, jer makrobonitetne mjere nemaju trenutačno, nego srednjoročno djelovanje.