03.05.2016., Plomin Luka - Termoelektrana Plomin je termoelektrana pored Plomina u mjestascu Plomin Luka.Sastoji se od TE Plomin 1 (sagradjene 1969.) i TE Plomin 2 (sagradjene 2000.). To je kondenzacijska termoelektrana s dva bloka, te svaki ima kotao i po jednu parnu turbinu. Pogonsko gorivo je ugljen. Ukupna snaga termoelektrane iznosi oko 330 MW, te prema podacima iz 2007. proizvodi 2 187 GWh elektricne energije (Plomin 1 786, a Plomin 2 1 401). Plomin Luka je odabrana kao lokacija zbog svoje prakticnosti; iako je u vrijeme izgradnje TE Plomin 1 vecina ugljena dolazila iz obliznjeg ugljenokopa, vec tada se dio ugljena dopremao morskim putem.S visinom od 340 metara, dimnjak TE Plomin najvisa je gradjevina u Hrvatskoj. Photo: Dusko Marusic/PIXSELL------kolor 1x novosti

Ilustracija

PIXSELL
20.2.2026., 14:16
Okrugli stol

Visoke cijene električne energije u EU koče industriju

Elektrointenzivna industrija ključna je za izvoz i zapošljavanje, no zbog viših cijena električne energije u EU-u u odnosu na SAD i Aziju, a koju godinama plaća industrija, postoji opasnost od deindustrijalizacije i preseljenja proizvodnje, upozoreno je na okruglom stolu u Hrvatskoj gospodarskoj komori o primjeni europskog okvira državnih potpora za čistu industriju (CISAF) u Hrvatskoj, po uzoru na europske zemlje koje ga primjenjuju i uzimajući u obzir iskustva članica EU koje su ove izazove adresirale ciljanim mjerama.

Tvrtke su na okruglom stolu pozvale na što skoriju primjenu ovog okvira uz napomenu da bi se postojeći hrvatski model umanjenja naknade za obnovljive izvore energije (OIE), uz prilagodbe, mogao primijeniti i za CISAF.

“CISAF može biti važan referentni okvir za oblikovanje ciljanih i održivih mehanizama subvencija koje čuvaju konkurentnost te potiču energetsku učinkovitost i tranziciju prema čišćoj energiji. Za energetski intenzivne tvrtke predviđene su privremene olakšice, poput smanjenja veleprodajne cijene električne energije. U svrhu dugoročnih učinaka, od korisnika se zauzvrat zahtjeva da ulaže u zelenu tranziciju i pridonosi troškovima energetskog sustava", poručila je potpredsjednica HGK Marija Šćulac.

Istaknut je primjer Slovenije koja je među prvim državama EU-a uspostavila zakonodavni okvir za primjenu ovog instrumenta kroz trogodišnji program potpora, vrijedan 30 milijuna eura godišnje, koji predviđa privremene olakšice za cijene električne energije za 38 tamošnjih tvrtki. Potpora u Sloveniji obuhvaća smanjenje prosječne veleprodajne cijene za najviše 50 posto godišnje potrošnje električne energije poduzetnika, ali ne manje od 50 eura po megavatsatu.

Direktor Messer Croatia plin i Messer Slovenija Robert Mustač podsjetio je da cijena električne energije ulazi u trošak krajnjeg proizvoda sa 70 posto zbog čega se ističe potreba  za hitnim uključivanjem u proces subvencije za velike potrošače električne energije, poduzeća s izrazito visokom energetskom potrošnjom i velikim udjelom troška električne energije u poslovanju.

“Svi smo na globalnom tržištu pa bi provedba ove mjere i u Hrvatskoj povećala našu konkurentnost, materijalna prava djelatnika, a imali bi i dio sredstava za investicije, jer bi dio sredstava mogli uložiti u zelene projekte,“ pojasnio je Mustač.

Predstavnici Ministarstva gospodarstva naglasili su da država već podupire industriju kroz fondove i financijske instrumente za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore te su naglasili da je za uvođenje CISAF-a potrebno prije svega definiranje izvora financiranja.