Predstavljajući novi Zakon o priuštivom stanovanju koji je upućen u Vladinu proceduru donošenja, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, kazao je kako država do 2030. godine planira izgradnju i obnovu 20.200 stanova i obiteljskih kuća, među kojim se njih 8000 odnosi na nove stanove koji se grade preko Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), a 9000 tisuća stanova planira se staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih stanova.

Riječ je o krovnom zakonodavnom okviru koji se donosi na temelju Nacionalnog plana stambene politike RH, koji je Vlada donijela u ožujku prošle godine radi povećanja dostupnosti stanova, osiguranja održivosti stanovanja i korištenja prostora u funkciji stanovanja. Mjere koje proizlaze iz stambene politike obuhvaćaju područja povećanja stambene ponude, regulacije tržišta najma i smanjenje regionalnih razlika.

Novac za gradnju

Ministar je također istaknuo da Hrvatskoj nedostaje oko 236.000 stambenih jedinica za punu uspostavu priuštivog stanovanja i to je, smatra on, razlog što je "Hrvatska, uz Portugal, država članica EU-a u kojoj mladi najkasnije napuštaju obiteljski dom". Prosječna dob u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom u Hrvatskoj je 33 godine, dok je europski prosjek 26 godina.

Od postojanja APN-a u Hrvatskoj se u 24 godine izgradilo 9000 stanova. Za postizanje postavljenih ciljeva o 20.200 priuštivih stanova i kuća potreban je velik novac te je plan do 2030. godine uložiti oko 2 milijarde eura te dodatnih 3,5 milijardi do 2034. godine.

Sredstva za gradnju osiguravaju država, jedinice lokalne i regionalne samouprave, APN i financijske institucije. Predviđeno je korištenje sredstava državnog proračuna, a u budućnosti i različitih modela financiranja Europske unije te kredita.

Ministar Bačić ocijenio je da su to zahtjevna sredstva, veliki poslovi koji zahtijevaju jako puno angažmana.

- Ovisno o financijskim mogućnostima državnog proračuna i u ovisnosti o tome koliko ćemo tog novca iskoristiti kroz novi višegodišnji financijski okvir od 2028. do 2034. godine, ovisit će uspjeh ovog programa - poručio je ministar Bačić.

Ciljane skupine koje imaju pravo na potporu ili stambeno zbrinjavanje definirane su Zakonom: građani s nižim prihodima, mladi do 45 godina, obitelji s djecom, osobe s deficitarnim zanimanjima, osobe koje rade u prekarnom radu, djelatne vojne osobe, policijski, državni i javni službenici te namještenici deficitarnih zanimanja, osobe starije od 65 godina, građani ograničenog pristupa zdravstvu i drugi kojima je potrebna stambena podrška. Preduvjet je da nemaju u vlasništvu odgovarajuću stambenu nekretninu.

Zadruge

Zakonom se prvi put u hrvatski pravni sustav uvodi pojam priuštivog stanovanja - stanovanja kod kojeg cijena najma ili rate kredita za stan pripadne vrijednosne površine, uvećana za prosječne režijske troškove i troškove održavanja, ne prelazi 30 % netoprihoda uže obitelji. Određuje se i pojam neprofitnih stambenih zadruga - one se, u skladu s pravilima zadruge, bave gradnjom, rekonstrukcijom, upravljanjem i održavanjem zgrada za potrebe svojih članova.

Provedbu Zakona osiguravaju Vlada Republike Hrvatske preko Ministarstva, APN-a i jedinice lokalne i područne samouprave. APN je središnji nositelj investitorskih aktivnosti.

Jedinice lokalne i područne samouprave sudjeluju u provedbi zakona osnivanjem javnih ustanova, izradom lokalnih programa stanovanja, ustupanjem zemljišta, sufinanciranjem gradnje i prilagodbom prostornih planova. One prate potrebe građana, surađuju s APN-om i mogu osloboditi projekte plaćanja komunalnog doprinosa te na druge načine olakšati njihovu provedbu.

Zakonom je predviđena izrada nacionalnog Programa priuštivog stanovanja, koji izrađuje APN, a jedinice lokalne i područne samouprave izrađivat će svoje programe. Time se osigurava priuštivo stanovanje kroz gradnju zgrada za tu namjenu u gradskim, prigradskim i ruralnim naseljima, definiraju se lokacije, potrebe stanovništva, mjere provedbe, raspoloživa sredstva i planovi gradnje stanova za najam ili kupnju.

Zakon propisuje da zgrade moraju biti projektirane prema načelima racionalnosti, modularne gradnje i zelene infrastrukture. Najmanje 50 % stanova mora biti namijenjeno priuštivom najmu, osim u zgradama s manje od 10 stanova, gdje svi stanovi moraju biti namijenjeni priuštivom najmu.

Potpora i za obnovu

Zakon omogućuje i dodjelu potpora za gradnju nove jednoobiteljske kuće ili rekonstrukciju postojeće stambene zgrade. Potpore se dodjeljuju radi poboljšanja stambenih uvjeta, povećanja energetske učinkovitosti, podizanja kvalitete stanovanja i osiguravanja adekvatnog životnog prostora.

Aktivacija praznih stambenih nekretnina predstavlja zaseban mehanizam kojim se postojeći, neiskorišteni stambeni fond uključuje u sustav priuštivog stanovanja, s ciljem proširenja dostupnosti stanova za najam bez potrebe za novom gradnjom. Mehanizam provodi APN, uz financijsku potporu Republike Hrvatske i moguće sudjelovanje lokalne razine.

Raspoložive stambene nekretnine mogu se pribavljati od njihovih vlasnika, kako bi ih APN davao u podnajam po priuštivoj najamnini, uz uvjet da nekretnine nisu rabljene najmanje dvije godine prije dana objave javnog poziva, odnosno da su uporabljive ili zahtijevaju manje radove.

APN i lokalne javne ustanove upravljaju stanovima, poslovnim prostorima i zajedničkim dijelovima zgrada. Financijski viškovi moraju se rabiti isključivo za daljnju gradnju i održavanje fonda, čime se osigurava samoodrživost sustava.

Ministar Bačić je istaknuo ulogu jedinica lokalne samouprave bez kojih se program neće moći realizirati i osvrnuo se na nedavnu saborsku raspravu te oporbene kritike da se Zakonom o prostornom uređenju priuštivo stanovanje podiže na "razinu božanstva" i gazi preko ustavnih ovlasti lokalnih samouprava.

Ministar je pojasnio kako se urbanističkom projektom ubrzava gradnja, ali nikakve gradnje nema bez privole jedinica lokalne samouprave.

Zakon o priuštivom stanovanju trebao bi biti na skorašnjoj sjednici Vlade. n