Posljednjih se godina često propituje učinkovitost hrvatskih mirovinskih fodnova iz drugog stupa kao i adekvatnost mirovina koje isplaćuju, premda godinama ostvaruju značajan rast prinosa koji su veći i od najvećih svjetskih mirovinskih fondova, poput Norveškog globalnog investicijskog fonad (Norway Sovereign Wealth Fund), kojim upravlja Norges Bank Investment Management, a riječ je o najvećem fondu bogatstva u svijetu, čija imovina trenutačno iznosi više od 2,2 bilijuna (tisuća mililijardi) eura, što je više od novog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije do 2034., koji će iznositi nešto manje od 2 bilijuna eura.

Usporedbe radi, ukupna imovina hrvatskskih mirovinskih fondova na dan 31. prosinca 2025. iznosila je 26,5 milijardi eura, no hrvatski su fondovi rad počeli 2002. godine, a kategorije su uvedene 2014., koja je bila prva puna godina rada hrvatskih mirovinskih fondova kategorije A, dok je norveški fond osnovan 1990. godine kako bi se upravljalo viškom prihoda od norveške naftne industrije i osigurala financijska stabilnost za buduće generacije.

U što ulažu

Hrvatski obvezni mirovinski fondovi, koji su inače najveći hrvatski institucionalni investitori, po imovini se nikako ne mogu uspoređivati s norveškim, ali mogu po ostvarenim rezultatima. Norveški fond je prošle godine tako ostvario prosječan godišnji prinos od 15,1 posto, a naš najuspješniji PBZ Croatia osiguranje kategorije A 18,06 posto.

“Jako smo ponosni na to, kategorija A nam je ostvarila više od 18 posto prinosa, kategorija B nešto više od 11 i kategorija C nešto ispod 2,5 posto. Što se tiče očekivanja za ovu godinu, pozitivna su, iako smo svjesni da postoje rizici koji se mogu dogoditi poput geopolitike, Trumpa i njegovih carina”, rekla je predsjednica Uprave PBZ-a Croatia osiguranje za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima Rosa Marić.

U odnosu na godinu prije, norveški je fond povećao svoju vrijednost za 134,6 milijardi eura (1,526 milijardi kruna), a svi hrvatski mirovinski fondovi zajedno 3,2 milijarde eura. Norvežani su u dionice prošle godine uložili 71,3 posto imovine, 26,5 posto u obveznice, 1,7 posto u nekretnine, a 0,4 posto u infrastrukturu obnovljivih izvora energije. Hrvatski su “mirovinci” lani najviše ulagali u državne obveznice - 14,9 milijardi eura, što čini 56,2 posto ukupne imovine, u doinice su uložili 24,4 posto imovine ili 6,5 milijardi eura, u investicijske fondove 2,8 milijardi ili 10,7 posto imovine te u alternativne investicijske fodnove. Pritom su ulaganja u dionice zabilježila rast, s 23,1 posto u 2024. na 24,4 posto u prošloj godini. U odnosu na 2024. godinu vidljivo je i povećanje ulaganja obveznih mirovinskih fondova u domaće dionice, obveznice i ostale financijske instrumente - krajem 2024. godine ta su ulaganja iznosila 14,7 milijardi eura, a krajem 2025. godine dosegnula su 15,7 milijardi eura, što je rast od 6,8 posto.

Promjene tržišta

Osim što je norveški fond izrazito veći od svih hrvatskih obveznih mirovinskih fondova zajedno, ima puno veću slobodu alokacije imovine nego što je to slučaj kod naših obveznih mirovinskih fondova. Norveški je fond 2000-ih godina ulagao oko 60 posto imovine u obveznice te oko 40 posto imovine u dionice, što je bilo slično strukturi imovine naših obveznih mirovinskih fondova kategorije A. Protokom vremena Norvežani su značajno pojačavali ulaganja u dionice, tako da je krajem 2022. oko 69 posto njihove imovine bilo uloženo u dionice, oko 27 posto u obveznice te oko 3 posto u nekretnine. Hrvatski obvezni mirovinski fondovi kategorije A mogu, sukladno zakonu, maksimalno ulagati u dionice do 55 posto imovine, a ulaganja u nekretnine se tek očekuju.

Generalno su svi hrvatski mirovinski fondovi prošle godine ostvarili dobre prinose jer su dionička tržišta u cijelom svijetu išla prema gore, a iznimno dobre rezultate s rekordnim prinosima fondovi ostvaruju u godinama nakon panedmije te su lani ostvarili prinose koji spadaju među najbolje od početka njihova rada. No kako je prošla godina bila treća zaredom u kojoj su tržišta rasla, za ovu postoji određena bojazan da će opet doći godina u kojoj će prinosi biti negativni. Petar Vlaić iz Erste Plavog fonda napominje da kretanja treba gledati dugoročno i pad u jednoj godini ne treba smatrati katastrofičnim, podsjetivši da je 2022. godine bio pad, odnosno došlo je do negativnih prinosa, ali je već iduće godine ostvaren rast. Iz mirovinskih fondova pritom poručuju da su oni i dalje najveći vjerovnici hrvatskog duga, da sudjeluju u svim izdanjima državnih vrijednosnih papira te da će nastaviti otkupljivati hrvatski dug jer hrvatsku državnu obveznicu smatraju kvalitetnom vrijednosnicom i sidrom portfelja.