Državni zavod za statistiku (DZS) u srijedu je objavio stopu inflacije u siječnju 2026. u Hrvatskoj mjerenu indeksom potrošačkih cijena, koja je iznosila 3,4 posto na godišnjoj razini, što znači da je opći rast cijena na godišnjoj razini blago ubrzao. U odnosu prema prosincu 2025., stopa inflacije u siječnju je porasla za 0,3 posto.

Takvoj procjeni inflacije najviše je pridonijela procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge, koja iznosi 7,2 posto, za energiju, 3,7 posto, skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan, tri posto, te industrijske neprehrambene proizvode bez energije, 0,1 posto. Na mjesečnoj razini, u odnosu prema prosincu 2025., cijene usluga porasle su za 2,2 posto, energije za 1,8 posto, hrane, pića i duhana za jedan posto, a cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale su za 3,4 posto.

Na europodručju pad

Prema brzoj procjeni Eurostata očekuje se da će godišnja inflacija na europodručju u siječnju 2026. iznositi 1,7 posto, spram dva posto u prosincu prošle godine.

Inflacija u Hrvatskoj i dalje među najvišima u eurozoni, iznosila je 3,6 posto. Višu stopu imala je samo Slovačka, 4,2 posto, a za Estoniju, koja se u posljednje vrijeme isticala jednom od najviših stopa inflacije, podatci nisu objavljeni.

Kad je riječ o glavnim sastavnicama inflacije na europodručju, očekuje se da će usluge imati najvišu godišnju stopu u siječnju, 3,2 posto, u usporedbi s 3,4 posto u prosincu, nakon čega slijede hrana, alkohol i duhan s 2,7 posto, u usporedbi s 2,5 posto u prosincu, neenergetski industrijski proizvodi s 0,4 posto, u usporedbi s 0,3 posto u prosincu, i energija s minus 4,1 posto, u usporedbi s minus 1,9 posto u prosincu. U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u siječnju 2026. iznosila je 1,7 posto, a prvi put je objavljena i procjena za Bugarsku, koja je od ove godine nova članica eurozone, a u kojoj su cijene u siječnju na godišnjoj razini prosječno bile više 2,3 posto.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je da stopa inflacije u siječnju znatno ne odudara od ukupnih projekcija za 2026., a inflacija bi do kraja sljedeće godine trebala potpuno biti stavljena pod kontrolu. Priznao je da je inflacija i dalje nešto veća od ciljanih vrijednosti Vlade te dodao kako se u ovoj i idućoj godini očekuje "njezina konvergencija" prema željenim stopama od približno dva posto.

Ćorić je istaknuo i da siječanjski podatci pokazuju da je inflacija u segmentu cijena hrane nešto niža od ukupnog indeksa. S druge strane, zabrinjava podatak da je inflacija u segmentu usluga znatno veća od ostatka strukture cjelokupne inflacije. Izjavio je i kako analize pokazuju da je dio inflacije generiralo podizanje naknada na lokalnoj razini, dodavši da to nije pod ingerencijom Vlade. Poručio je i kako bi sljedeći mjeseci trebali donijeti pojačani rad upravo u segmentu inflacije usluga te je spomenuo i određene mjere. Kako je rekao Ćorić, ideja je gospodarskim rastom i ekonomskim razvojem potaknuti rast životnog standarda, što onda anulira efekte inflacije. Izjavio je i da su dosadašnje mjere Vlade prije svega išle u smjeru anuliranja dijela efekata inflacije na socijalno ugrožene skupine, dodavši da će se u tom smjeru ići i dalje.

Korijeni u pandemiji

- Međutim, dopustite da u idućim mjesecima vidimo kako adresirati ove urgentne i najosjetljivije točke. Usluge su, kada gledate strukturu inflacije, u ovom trenutku nešto čime ćemo se morati dodatno baviti - poručio je Ćorić.

Komentirajući prošlotjednu izjavu glavnog tajnika OECD-a Mathiasa Cormanna da je inflacija u Hrvatskoj rasla zbog rasta plaća u državnom i javnom sektoru, Ćorić je rekao kako inflacija u Hrvatskoj korijene vuče od početka pandemije koronavirusa, na što su se nadovezale i posljedice ruske agresije na Ukrajinu. Smatra da se u hrvatskoj javnosti pitanje inflacije i njezinih uzroka, pa onda i rješavanja, jako simplificira. S druge strane, stručnjaci koji se bave tim područjem ukazuju na cijeli niz uzroka.

Boris Lalovac, saborski zastupnik SDP-a, komentirajući podatke o siječanjskoj inflaciji, upozorio je na strukturni problem inflacije ocijenivši kako se ona ne može pobijediti administrativnim mjerama. Dodao je kako se u ovoj inflaciji pokazuje vrlo snažan rast usluga, gdje stopa inflacije iznosi 7,2 posto, pa ga zanima jesu li u to uključene i komunalne usluge, a vidi se i visok rast cijena energije, s obzirom na to da je stopa inflacije za tu komponentu 3,7 posto.