Da bismo živjeli zdravije i spasili planet od propadanja, moramo jesti više voća, povrća i žitarica, a manje mesa i mliječnih proizvoda. No kako to ne bi bila samo odluka pojedinaca, u priču se moraju uključiti akteri na svim razinama, pa tako i trgovci, od kojih se očekuje da na policama istaknu zdravije opcije, naglašeno je na okruglom stolu "Hrana budućnosti: očekivanja novih generacija i odgovor poslovnog sektora", u organizaciji WWF Adrije i HUP-a.

Prehrambena industrija čini snažan pritisak na planet, ograničenih resursa, pa tako 40 posto površine Zemlje zauzima intenzivna poljoprivreda, 70 posto vodnih resursa troši se u proizvodnji hrane, a 27 posto stakleničkih plinova pripisuje se upravo tom sektoru – posebice stočarstvu. Dok prekomjerna proizvodnja hrane, posebice stočarskih proizvoda, iscrpljuje resurse, ukupno trećina proizvedene hrane se baca.

Svaka treća osoba na svijetu suočava se s pretilošću, a ni jedna zemlja nije ostvarila ciljeve Svjetske zdravstvene organizacije za uravnoteženu prehranu i iskorjenjivanje gladi. Promjene prehrambenih navika dobre su za zdravlje, ali i nužne za očuvanje planeta, istaknuli su okupljeni stručnjaci.

- Pretilost donosi brojne zdravstvene rizike i s godinama samo raste. Potreban je multidisciplinarni pristup za preodgoj generacija ogrezlih u loše navike. Ljudi se moraju naučiti kuhati - rekla je klinička nutricionistica Darija Vranešić Bender.

Dario Lasić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", naglasio je kako je u Slavoniji više kardiovaskularnih problema i veći broj oboljelih od raka debelog crijeva zbog povećane konzumacije mesa.

- Prema smjernicama WWF Adrije, potrebno je svakodnevno unijeti pet obroka s voćem i povrćem, a kod nas više od 70 posto ljudi jede samo jedan - naveo je Lasić.

Kako bi stvari mogle ići u boljem smjeru, WWF je predstavio svoju metodologiju za razvoj zdravih i održivih prehrambenih navika, koja pomaže tvrtkama smanjiti utjecaj na planet i resurse te zajednički djelovati na potrošače kako bi birali zdravije opcije.

Nataša Kalauz

Hina

- Našim postupcima i praktičnim pristupom svi možemo smanjiti ugljični otisak jednostavnim odabirom namirnica. Ako želimo slijediti zdravstvene smjernice i ograničiti uništavanje planeta, moramo paziti što jedemo, u kojim količinama i kako se hrana proizvodi - poručila je Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.