U Strasbourgu se u utorak održava veliki prosvjed poljoprivrednika, zabrinutih zbog onoga što će njihovoj proizvodnji donijeti proteklog vikenda potpisan sporazum Europske unije i zemalja Mercosura o slobodnoj trgovini. Prosvjede predvode, najbrojniji, francuski poljoprivrednici, ali i hrvatski otvoreno izražavaju zabrinutost.

I dok su se proizvođači u dijelom na poljoprivrednu proizvodnju orijentiranim zemljama podignuli na noge, upozoravajući na opasnost od dolaska nekvalitetnijih proizvoda, kao i GMO-a, i posljedičnog pada cijena, europski čelnici tvrde kako biraju “poštenu trgovinu umjesto carina i produktivno partnerstvo umjesto izolacije te opipljive koristi svojim narodima i tvrtkama”. A novi partneri će europskim zemljama, bar dok Donald Trump vodi SAD, a Rusiju Vladimir Putin, očito biti itekako potrebni. Neke države bi od tih sporazuma trebale i profitirati, primjerice europski proizvođači automobila, strojeva i lijekova, a trebale bi se sniziti i visoke carine na uvoz nekih važnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a, poput vina i žestokih pića, čokolade i maslinova ulja. Uz to idu obećanja i europske zaštitne mjere kako će se voditi briga o onima koji bi time bili najugroženiji.

Nije svima isto

Lako je razumjeti zabrinutost domaćih poljoprivrednika, jer nitko i ne kaže da se sporazum neće odraziti na cijene njihovih proizvoda, sigurno hoće, a i ovako im se broj stalno pomalo smanjivao, a proizvodnja padala. Tako da čuđenju nemalim godišnjim brojkama uvoza upravo u tom sektoru nema mjesta. Poljoprivredna proizvodnja je i proteklih nekoliko desetljeća bila zanemarena, a ovaj će sporazum to nesumnjivo i pojačati.

Ekonomski analitičar Damir Novotny sve to ipak vidi - kao neizbježnost. On prije svega kaže kako nisu svi poljoprivrednici Europe u istom položaju. I do sada je Europa uvozila, recimo, soju, šećer ili meso, pogotovo pileće meso iz Brazila, jer tamo gdje se traži niska cijena, to meso prevladava. No tamo gdje govorimo o proizvodima visoke dodane vrijednosti, Europa je bila izvoznik na ta tržišta, naglašava, primjerice u vinarskom sektoru.

- Mislili smo da će argentinsko vino preplaviti Europu, to se nije dogodilo. Upravo suprotno, dominiraju visokokvalitetna, vrhunska vina, pa i u Hrvatskoj. Naši su se vinogradari jako bojali otvaranja tržišta i dolaska vina s raznih tržišta, međutim, to se nije dogodilo. Oni koji rade vrhunska vina i poljopivredne proizvode visoke dodane vrijednosti neće biti ugroženi ovim sporazumom. Europa je desetljećima poticala ratarstvo, sve do 2023. europske zajedničke politike subvencionirale su primarnu ratarsku proizvodnju, a ona je davno postala nekonkurentna jer jednostavno ne može konkurirati velikim površinama kakve vidimo u Brazilu, SAD-u, Rusiji ili Ukrajini. Zato je ovo dobrodošlo otrežnjenje - ratari će se morati u jednom trenutku prekvalificirati - rezolutan je Novotny.

Postupna tranzicija

Kada je riječ o europskoj zaštiti proizvođača koju spominju čelnici EU-a, misli kako je više riječ o političkoj retorici. EU je preko svog fonda zajedničke poljoprivredne politike osigurao dovoljno sredstava da svaka zemlja iz svoje omotnice može prema svojim okolnostima pružiti određenu zaštitu nekima, ali ne tako da subvencionira sve ugrožene, nego pomogne onima koji su konkurentniji. Novotny ponavlja kako EU sada ima vrlo dobru bilancu poljoprivrednih proizvoda, više izvozi nego što uvozi prehrambenih proizvoda, a turizam pomogne da se sve što se proizvede - i pojede. Stoga vidi nužnim zajedničkom poljoprivrednom politikom osigurati postupnu tranziciju, kroz nekoliko godina, te da zapravo imamo dva sloja poljoprivredne proizvodnje - jedan je proizvodnja jeftinih proizvoda (soja, kukuruz, pšenica), koje mi u Europi i tako ne možemo proizvoditi u dovoljnim količinama, a drugi proizvodnja kvalitetnih proizvoda koje Europa mora proizvoditi. Primjerice, Europa ima dovoljno svinjskog, ali ne i goveđeg mesa, dodaje.

- Stoga ja vidim velike koristi i prednosti, a ne nedostatke tog sporazuma. To može pomoći da se farmeri okrenu ekonomici svoga poslovanja - zaključuje Novotny, dodajući kako se stvara nova ekonomska geografija svijeta.