Inflacija u europodručju nastavila je slabjeti krajem 2025. godine, pokazuju najnoviji podaci Eurostata za prosinac, koji kažu da je godišnja stopa inflacije u europodručju iznosila 1,9 posto u prosincu.

To je pad u odnosu na 2,1 posto zabilježen u studenome, kao i u istom razdoblju 2024. godine kada je bila 2,4 posto. Na razini Europske unije inflacija je iznosila 2,3 posto, što je blagi pad u odnosu studeni kada je iznosila 2,4 posto i u prosincu 2024. kada je bila 2,7 posto.

U usporedbi sa studenim 2025.godišnja inflacija se smanjila u osamnaest država članica, ostala je stabilna u tri države članice i porasla u šest država članica. Najniže godišnje stope zabilježene su u Cipru od 0,1 posto, Francuskoj 0,7 posto i Italiji 1,2 posto dok najveće godišnje stope bilježe Rumunjska 8,6 posto, Slovačka 4,1 posto i Estonija 4 posto.

Najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u europodručju na koncu prošle godine dale su usluge s +1,54 postotna boda, nakon čega slijede hrana, alkohol i duhan s +0,49 postotnih bodova, neenergetski industrijski proizvodi s +0,09 postotnih bodova i energija s negativnih 0,18 postotnih bodova.

Jasno je da usluge nose glavni dio inflacije što je tipično kad su troškovi rada i domaća potražnja važni, dok energija u ovom trenutku ublažava ukupnu stopu jer je godišnja promjena cijena energije negativna.

U isto vrijeme, Hrvatska je u prosincu 2025. zabilježila 3,8 posto godišnje inflacije, što znači usporavanje u odnosu na 4,3 u studenome, uz mjesečni pad od 0,3 posto. To znači da je Hrvatska i dalje osjetno iznad prosjeka europodručja (1,9 posto) i EU-a (2,3 posto), ali se pritisak u odnosu na studeni ublažio.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u prosincu 2025. cijene na godišnjoj razini porasle su ponajviše u komponenti usluga i to 6,3 posto, zatim energije 3,9 posto te hrane, pića i duhana 3,1 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije bili gotovo stabilni na 0,1 posto. Na mjesečnoj razini, rast bilježe usluge od 0,3 posto, dok energija i hrana padaju po 0,7 posto, a industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije padaju 0,8 posto.

Na razini potrošačke košarice, DZS bilježi da su najveći godišnji rastovi zabilježeni u skupinama poput stanovanja i energenata te restorana i hotela, što je važno jer upravo takve kategorije često najjače utječu na doživljaj inflacije u svakodnevici.

Drugim riječima, hrana i energija su u prosincu donekle smirivale inflaciju dok su usluge utjecale na sporiji pad.

Usporavanje ukupne inflacije u Hrvatskoj u prosincu, prema ocijeni Hrvatske narodne banke (HNB), ponajviše je posljedica usporavanja rasta cijena hrane na 3,3 posto s 4,5 posto i energije na 3,6 posto s 5 posto, dok su usluge i dalje vrlo visoke na oko 7,4 posto i tek neznatno niže nego u studenome.

Temeljna inflacija, znači bez hrane i energije, iznosila je oko 4 posto, što upućuje na to da su domaći cjenovni pritisci još prisutni.