Sporazum koji neki tumače kao veliku priliku za Europsku uniju u cjelini, no i nemali rizik za njezine poljoprivrednike - tj. zemlje u kojima je ta proizvodnja znatnija, potpisan je u subotu u Asuncionu, glavnom gradu Paragvaja. Naime, Europska unija i zemlje južnoameričkog trgovinskog bloka potpisale su ondje sporazum o slobodnoj trgovini, koji neki nazivaju povijesnim, a ta će zona pokrivati nešto više od 700 milijuna potrošača.

Bitka za potvrdu

Kako smo u više navrata pisali o zadršci koju je spram tog sporazuma imala Francuska, tj. njezina jaka poljoprivreda, ali i poljoprivrednici u nas te u brojnim drugim EU zemljama, na europskoj je razini počela bitka u kojoj se želi osigurati pozitivan ishod glasanja o sporazumu u Europskom parlamentu, što je nužno da bi i službeno bio potvrđen. No, kako su nam sugerirali sami predstavnici poljoprivrednika, očito je kako je većinska europska odluka da se ide u tome smjeru, što će nekim proizvodnjama donijeti koristi, a druge uzdrmati - za što se onda obećava i pojačana srkrb na europskoj razini. Uostalom, to su prilikom potpisivanja potvrdile i riječi predsjednice Europske komisije Ursula von der Leyen. "Biramo poštenu trgovinu umjesto carina, biramo produktivno, dugoročno partnerstvo umjesto izolacije i, prije svega, namjeravamo pružiti stvarne i opipljive koristi našim narodima i tvrtkama", istaknula je.

Inače, sporazum je potpisan u središnjoj banci Paragvaja, gdje je 1991. godine potpisan i ugovor kojim je uopće uspostavljeno stvaranje bloka Mercosur, između Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja. Toj je svečanosti nazočio i predsjednik Europskog vijeća António Costa, a Mercosur su predstavljali predsjednici Paragvaja Santiago Peña, Bolivije Rodrigo Paz, Argentine Javier Milei te Urugvaja Yamandu Orsi, kao i predsjednik Paname José Raúl Mulino, pridruženi član Mercosura. Potpisali su dva sporazuma - sveobuhvatni sporazum o partnerstvu (EMPA) i privremeni trgovinski sporazum (ITA). Kada je riječ o Europskoj uniji, EMPA treba biti ratificiran u svim državama članicama, a za ratifikaciju privremenog trgovinskog sporazuma potrebna je odluka Vijeća i Europskog parlamenta.

Na prvu prepreku bi potvrđivanje sporazuma u Europskom parlamentu (EP) moglo naići već sljedećeg tjedna, kada će zastupnici na sjednici glasati o tome hoće li tražiti mišljenje Suda Europske unije o tome je li sporazum s Mercosurom kompatibilan s europskim ugovorima. Ako taj prijedlog eventualno prođe, to bi značilo da nema glasanja o potvrđivanju sporazuma dok se ne izjasni Sud EU-a, što može potrajati čak i do dvije godine. Ako se pak ne bude tražilo mišljenje Suda, EP bi mogao glasati o potvrđivanju sporazuma već u veljači ili ožujku.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, koji je krajem prošle godine objašnjavao zašto hrvatski poljoprivrednici to doživljavaju u negativnom svjetlu, rekao nam je da će očito to biti na takav način i izglasano. "Ako već moramo biti žrtva takvih postupanja, odnosno viših ekonomskih čimbenika, smatram da poljoprivreda mora za to dobiti kompenzacijske mjere. Nismo jedini koji tako razmišljaju, pa se nadam kako će nešto takvo i biti usvojeno na europskoj razini", dodaje. Kako bi bar donekle umirila europske poljoprivrednike, Unija je već donijela niz zaštitnih mjera i jamstava za proizvode koji će time biti najugroženiji, no očito da to još nije bilo dovoljno kako bi umirilo poljoprivredne proizvođače.

Sporazum s Mercosurom inače predviđa postupno snižavanje carina na uvoz nekih ključnih europskih industrijskih proizvoda, poput automobila, strojeva i lijekova, u zemlje Mercosura, što će nekim zemljama EU-a puno značiti, no veliko je pitanje koliko tu koristi uopće mogu imati zemlje poput Hrvatske. Snizit će se i visoke carine na uvoz nekih važnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a, poput vina i žestokih pića, čokolade i maslinova ulja. "Europa je u cjelini razvijenija u tom pogledu i tu se očekuju globalne ekonomske koristi. Generalno, za Europu sve to nije loše, ali je poljoprivreda tu žrtveno janje", zaključuje Jakopović.

Mladen Jakopović

PIXSELL

Mala korist za Hrvatsku

Tako će europski izvoznici imati koristi od niskih carina u regiji koja ima visoke carinske stope za gotovo sve zemlje u svijetu. Čelnici Europske komisije prije svega ističu kako će taj sporazum otvoriti europskim poljoprivrednicima dosad neviđen pristup tržištu Mercosura. Očekuje se da će to povećati izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a u Mercosur do 50 %, snižavanjem carina za ključne poljoprivredno-prehrambene proizvode EU-a, kao što su vino, žestoka pića, mliječni proizvodi i maslinovo ulje, te zaštitom 344 oznake zemljopisnog podrijetla EU-a, visokovrijednih tradicionalnih prehrambenih proizvoda i pića, od nelojalne konkurencije i imitacije.

Na pitanje očekuje li tu možda kakvu korist za naše proizvođače, Jakopović nam je rekao - "vrlo sitno, nešto pojedinačno". "U principu tu se radi prije svega o talijanskim i francuskim izvoznicima. Mi takvih proizvoda, osobito u dostatnim količinama, nemamo, tako da tu za nas neće biti nekakve osobite koristi, možda tek neki pojedinačni primjer", zaključuje.