21.03.2013., Jezera - Obrtnici Sibensko - kninske zupanije spremno docekuju novi zakon o fiskalizaciji. Od 1. travnja zakon se odnosi i na male obrtnike koji su uz pomoc komore takodjer spremni. Cvijecarna u Vodicama i suvenirnica u Jezerima ocekuju samo ukljucenje i pocetak rada.rPhoto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
PIXSELL
3.1.2026., 13:35
"Poguranac" prema digitalizaciji

Fiskalizacija 2.0 teče uz manje teškoće, mali poduzetnici suzdržani

Za tehničke transakcije ulaznih i izlaznih računa između poslovnih subjekata i države zadužene su 33 tvrtke informatičkih posrednika

S prvim danom nove godine počela je Fiskalizacija 2.0, a prema podacima Porezne uprave, prvog siječnja obavljeno je 25 tisuća transakcija slanja i zaprimanja digitalnih eRačuna prema poslovnim subjektima i državi. Iako ima manjih problema, oni se rješavaju u hodu, sustav Porezne uprave funkcionira, a znatno veći broj transakcija Porezna uprava očekuje sredinom siječnja, s obzirom na to da je većina poduzetnika pospajala blagdane s radnim danima.

Prema podacima Sekcije rađunovođa Hrvatske obrtničke komore, najviše računa poslali su veliki sustavi, uglavnom banke i veliki ERP-ovi, odnosno sustavi za upravljanje poslovnim procesima koji pomažu tvrtkama da centraliziraju podatke i automatiziraju procese. Mikro i mali poduzetnici zasad se suzdržavaju od slanja eRačuna, kaže predsjednica Sekcije računovođa HOK-a Đurđica Mostarčić, i tek kad ih oni počnu slati, tada ćemo vidjeti kako izgleda situacija na terenu.

"Tijekom prijepodneva zaprimili smo najviše upita oko upisa KPD oznake, odnosno povezivanja robe i usluga s ispravnom klasifikacijskom oznakom u eRačunu. Bilo je manjih grešaka na strani informatičkih posrednika, ali više ne očekujemo probleme", kaže Mostarčić naglasivši pritom jako dobru suradnju s Poreznom upravom i informatičkim posrednicima. Dodaje da su problemi nastali zato što je većina poduzetnika očekivala da će Ministarstvo financija odgoditi Fiskalizaciju 2.0, pa se za nju nisu na vrijeme pripremili, odnosno nisu je ozbiljno shvatili.

Porezna uprava: Sustav stabilan, ne postoji osnova za odgodu slanja eRačuna

Sustav fiskalizacije Porezne uprave radi stabilno i ne postoji osnova za odgodu slanja eRačuna do 7.siječnja, poručili su u subotu iz Porezne uprave demantirajući medijske navode o navodnoj nestabilnosti sustava fiskalizacije.

 

Porezna uprava se time referirala na napise o poruci kojom se poreznim obveznicima preporučuje odgoda slanja eRačuna.

Sustav fiskalizacije Porezne uprave radi stabilno i u skladu s propisanim tehničkim specifikacijama te ne postoji osnova za odgodu slanja eRačuna, uključujući razdoblje do 7. siječnja.

Navedena poruka nije službena obavijest Porezne uprave.

Porezna uprava poziva porezne obveznike da se za točne informacije oslanjaju isključivo na službene komunikacijske kanale. Isto tako, napominju i kako će sve lažne poruke, dezinformacije i ostale radnje koje mogu destabilizirati bilo koji dio sustava fiskalizacije kao ključne državne informacijske infrastrukture biti predmet pravnih radnji koje će Porezna uprava poduzeti s ciljem zaštite iste, poručuju u priopćenju.

Mediji navode kako su porezni obveznici koji su pokušali poslati eRačun dobili poruku: “Ako eRačune ne morate slati hitno, molimo Vas da pričekate. Planirajte slanje od 7.1. nadalje. Sustav fiskalizacije Porezne uprave ne radi stabilno – dio računa prolazi, a dio ne”.

Od 1. siječnja 2026. svi poduzetnici koji su u sustavu PDV-a, njih oko 170 tisuća, moraju izdavati i zaprimati elektroničke račune, dok svi koji nisu u tom sustavu, pa između ostalog mali poduzetnici i obrtnici, od 1. siječnja 2026. će biti samo u obvezi zaprimanja, a od 1. siječnja 2027. godine i izdavanja e-računa. Fiskalizacija 2.0 će tako u punoj primjeni biti od 1. siječnja 2027. godine, a obuhvaćat će oko 320 tisuća subjekata. Fiskalizacija 2.0 se odnosi samo na izdavanje i zaprimanje računa između poduzetnika te poduzetnika i države, odnosno svih proračunskih korisnika koji su u sustavu PDV-a i može se provoditi isključivo putem e-računa.

"Ljudima je trenutačno sve ovo strašno, osjećaju se nesigurno, ali sve će doći na svoje mjesto", kaže Mostarčić dodavši da imaju jako mnogo upita od strane korisnika iako je Porezna uprava informacije o sustavu detaljno objasnila.

U praksi je također primijećeno da pojedini poduzetnici nisu potvrdili tzv. pristupnu točku u ePoreznom sustavu i FiskAplikaciji bez koje se račun ne može zaprimiti, a osim toga, potrebno je dodijeliti ovlaštenja za obavljanje fiskalizacije IT posredniku, ako će posrednik obavljati fiskalizaciju, upisivanjem OIB-a odabranog posrednika u FiskAplikaciju. Ako će je porezni obveznik sam obavljati, ovlaštenje nije potrebno.

Za tehničke transakcije ulaznih i izlaznih računa između poslovnih subjekata i države zadužene su 33 tvrtke informatičkih posrednika, a uz Finu, jedna od najvećih je tvrtka Mer – elektronički računi. Direktor Marko Emer kaže da sustav Porezne uprave i Apisa radi "besprijekorno i bez greške", a što se tiče IT posrednika, kaže da slanje i primanje računa radi stabilno i bez problema.

BLAGAJNA, BLAGAJNA
PEXELS

"Poteškoće su minimalne i rješavaju se u komunikaciji između IT posrednika, u hodu. Ako tvrtke imaju problema prilikom slanja ili zaprimanja računa, neka se odmah jave svojem informatičkom posredniku jer se problem neće riješiti sam od sebe. Činjenica je da se mali poduzetnici boje, a moj savjet je da krenu, da izdaju račun pa ćemo vidjeti gdje je problem i nastojati ga riješiti", poručuje Emer.

Da su mikro i male tvrtke zasad zaista suzdržane u slanju eRačuna pokazuje podatak da je broj izdanih računa od 25 tisuća prvoga siječnja upola manji nego istog dana prošle godine, navodi Emer, a trebao bi biti bar tri do četiri puta veći. Podsjeća da su dosad svi uglavnom primali račune, samo ih je destak posto slalo, no sada ih svi moraju slati i to je stvorilo probleme.

Fiskalizacija 2.0 poduzetnicima će sigurno donijeti troškove, poput nužnog certifikata koji izdaje Fina, a koji stoji 50 eura, no poduzetnicima bi trebala donijeti i uštede.

"Fiskalizacija 2.0 nije namet nego prilika poduzetnicima da iskorače u digitalizaciju. Knjigovodstvene servise treba osvijestiti da se moraju digitalizirati, biti nositelji te digitalizacije, a Fiskalizacija 2.0 je "poguranac" prema digitalizaciji koja će im ubrzati poslovanje i produktivnost", navodi Emer.

Fiskalizacija računa je u Hrvatskoj uvedena prije 12 godina, a s digitalnom fiskalizacijom smanjuje se papirologija, podaci se čuvaju u digitalnom obliku, u tzv. cloudu, za što su bila potrebna nova informatička rješenja i sustavi. Uvoden je elektronički račun, što omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu bez papira i ručnog unosa. Hrvatska je tako postala jedna od rijetkih članica Europske unije koja je uvela digitalni oblik fiskalizacije, što će ostale članice EU-a morati napraviti do 2030. godine.

snimio Davor KIBEL,Osijek, 24.01.2014. Županijska 4, porezna uprava
ARHIVA

Kako bi se tvrtkama omogućila priprema za implementaciju Fiskalizacije 2.0., Hrvatska gospodarska komora je u suradnji s Poreznom upravom tijekom 2025. godine održala niz aktivnosti – od predstavljanja Nacrta zakona o fiskalizaciji početkom godine do edukacija na kojima je sudjelovalo oko 5000 predstavnika tvrtki iz svih djelatnosti. Edukacije se nastavljaju i u 2026. godini, a 8. siječnja održat će se radionica za posrednike u prometu nekretnina na kojoj će biti predstavljen 1URED, digitalni poslovni ured razvijen u okviru Digitalne komore, usklađen s propisima Fiskalizacije 2.0. 

Najviše problema oko upisa KPD oznake

S obzirom na to da je najveći broj problema prvih dana Fiskalizacije 2.0 bio vezan za upis KPD oznake, odnosno povezivanje liste roba i usluga s Klasifikacijom proizvoda po djelatnostima (KPD) Republike Hrvatske, Porezna uprava podsjeća da je pretraživanje KPD-a moguće preko KLASUS aplikacije na stranicama Državnog zavoda za statistiku, a za pomoć u primjeni klasifikacije dostupna je email adresa [email protected].

Prema podacima Porezne uprave, ukupan iznos fiskaliziranih računa u maloprodaji lani je iznosio 28,3 milijarde eura, što je rast od 5,9 posto u odnosu na 2024. godinu. Najjači mjesec po prometu bio je srpanj, s ostvarenih više od 2,9 milijardi eura, a najveći rast iznosa računa zabilježen je Krapinsko-zagorskoj županiji od 10,3 posto.