OPG Braća Perković iz Retkovaca registriran je 2005. godine, fokusiran isključivo na proizvodnju kozjeg sira i uzgoj koza2025.

OPG Braća Perković svoje proizvode plasira i preko Spara Hrvatska

USTUPLJENO
31.12.2025., 6:55
prerada mlijeka 

Proizvođači kozjeg i ovčjeg sira za smanjenje PDV-a na 5 posto

Primjer im je Irska, koja je s nultom stopom PDV-a na sir od 2006. postala veliki izvoznik

Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza koji okuplja 16 udruga članica te pojedinačne članove, uzgajivače ovaca i koza iz svih hrvatskih županija, uputio je nedavno Ministarstvu financija prijedlog za snižavanje stope PDV-a na sir s 25 na 5 posto. U obrazloženju prijedloga navode da bi smanjenje stope PDV-a utjecalo na smanjenje potrošačkih cijena sira, što bi, prema mišljenju Saveza, rezultiralo povećanjem potrošnje te stvaranjem uvjeta za povećanje proizvodnje.

U prijedlogu Saveza, uz potporu koju iskazuje svim dosadašnjim zahtjevima za snižavanje stope PDV-a na sir u Hrvatskoj, koji su dolazili uglavnom od većih prerađivača mlijeka i mliječne industrije, ali i od članica Saveza poput Regionalne udruge kozara i ovčara – RUKA, naglašava se specifičnost i osjetljivost skupine proizvođača sira koja svoje poslovanje provodi na temelju Pravilnika o registraciji i odobravanju objekata te o registraciji subjekata u poslovanju s hranom, tzv. minisiranama, odnosno o skupini proizvođača koja sir proizvodi isključivo od mlijeka proizvedenog na vlastitom gospodarstvu. Ta skupina proizvođača sira, podsjećaju u Savezu, specifična je i po tome što se, uza sve probleme koje sa sobom nosi proizvodnja i plasman sira, bori i sa svakodnevnim problemima koji opterećuju stočarsku proizvodnju poput visokih ulaznih troškova u proizvodnji, problema u korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta, niza bolesti koje su osobito ove godine pogodile sektor – bedrenica, bolest plavog jezika… "U okolnostima kada sve veći broj uzgajivača stoke odustaje od proizvodnje, a iznimno je teško privući mlade, nove uzgajivače, poslovanje s najvišom stopom PDV-a na sir u EU-u predstavlja ozbiljan konkurencijski problem i za ovu skupinu hrvatskih proizvođača sira", upozoravaju u Hrvatskom savezu uzgajivača ovaca i koza.

Porez na repromaterijal

Prijedlog o smanjenju PDV-a na 5 posto podržavaju i slavonski proizvođači kozjeg sira.

OPG Braća Perković iz Retkovaca registriran je 2005. godine, fokusiran isključivo na proizvodnju kozjeg sira i uzgoj koza. Svih tih godina bilo je problema i izazova - od nedostatka zemlje, bolesti članova obitelji i bolesti vlastitog stada, no danas su uspješni u toj grani, izgradili su obiteljsku siranu i svoje proizvode prodaju širom Slavonije i Hrvatske, a surađuju sa Sparom Hrvatska koji brine o plasmanu sireva kroz projekt Startaj Hrvatska 2022. godine.

- U ratarskom i stočarskom dijelu poslovanja nositelj OPG-a je moja obitelj. U posao je uključena supruga Mirna, a pomaže troje djece, Bruno, Borna i Leon. Otac i majka prepustili su vođenje imanja mojoj obitelji. Tri su glavna proizvoda koja plasiramo na tržište: domaći kozji sir Natur, kozji sir s vlascem i kozji sir s aromom dima. Godišnje proizvedemo oko 2,5 tone kozjeg sira, koji se trudimo plasirati najviše preko naših poslovnih partnera. Od 2022. godine pa do danas susreli smo se s golemim izazovima. Najveći izazov za nas kao mali OPG bili su suša prije dvije godine, koja nam je uništila vlastitu ratarsku proizvodnju, te bolest stada znana kao kazeozni limfadenitis zbog koje smo morali ići na kompletni remont stada nakon što smo uvidjeli koliku smo ekonomsku štetu pretrpjeli. Trenutačno nam je najveći izazov zastarjela i nepouzdana mehanizacija. Kako smo cijelu proizvodnju zaokružili, svaki kvar i otklanjanje kvara znači i čekanje i naknadno odrađivanje ostalih poslova, ponekad i u manje optimalnim proizvodnim uvjetima – kaže Ivan Perković i dodaje kako je zahtjev Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza za snižavanje stope PDV-a za sir na 5 posto potpuno opravdan zbog više razloga.

- Prvi i najbitniji jest činjenica da je repromaterijal za poljoprivrednu proizvodnju oporezovan s 5 posto PDV-a, a to nam čini najveću stavku u troškovima. Razliku do 25 posto izlaznog PDV-a na naše proizvode plaćamo iz našeg ostvarenog dohotka, a to je golem izazov prilikom poštovanja plaćanja izdanog PDV-a u roku od 30 dana, kako nalaže zakon. Drugi razlog su pozitivni primjeri iz usporedivih zemalja. Jedna od njih je Velika Britanija, koja je uvela stopu PDV-a od 5 posto na 17 osnovnih živežnih namirnica, ali za Hrvatsku je puno važnije spomenuti Irsku, koja do 2000-tih uopće nije imala program razvoja malih obiteljskih sirana, da bi zatim od 2006. pa do danas uvođenjem nulte stope PDV-a na sir te državnim strategijama poticanim europskim fondovima za poljoprivredu došla do velikog izvoznika sireva. Valja podsjetiti kako je Hrvatska 2006. pristupila IPARD programu Europske unije te je time ova usporedba relevantnija – kaže Ivan Perković.

Čvarci od sira

U Komletincima je već uhodan OPG Tatjane Lovrić-Jovanović koji se bavi proizvodnjom i prodajom kozjeg sira te prodajom novog, jedinstvenog proizvoda kojega još nije bilo na tržištu u nas, pa ni u svijetu - čvaraka od kozjeg sira2025.

OPG Tatjane Lovrić-Jovanović jedinstven je i po čvarcima od kozjeg sira

USTUPLJENO

U Komletincima je već uhodan OPG Tatjane Lovrić-Jovanović koji se bavi proizvodnjom i prodajom kozjeg sira te prodajom novog, jedinstvenog proizvoda kojega još nije bilo na tržištu u nas, pa ni u svijetu - čvaraka od kozjeg sira. Također proizvode kozje sireve s okusima, kozji sir od limuna i naranče, slatki kozji sir i sirevi sa začinima - vlascem, koprom, ljutom paprikom, višnjom, konopljom... U ponudi je i polutvrdi dimljeni kozji sir, ribanac, extra tvrdi kozji sir poput parmezana.

- Radimo raznovrsne kozje sireve s raznim začinima, a sve ovisi o želji kupaca, kao i čvarke od sira, i tu smo jedini u svijetu. Domaće tržište već zna za nas i naše proizvode plasiramo na sajmovima, kućnom pragu, preko web-stranice. Proizvodnja kozjeg sira jako je skupa jer je to sezonski proizvod zbog kratke laktacije od 6 mjeseci, a suhostaj je skup, jer kako mi kažemo, koza 6 mjeseci daje, a 6 uzima. Najveći je problem što nemamo zemlje, do privatne zemlje ne možemo zbog ratara, a državna još nije zakonski definirana, tako da stojimo u mjestu s 50 komada koza, i kroz godinu oko 70 jarića, od kojih biramo ženska grla za daljnji rasplod – kaže Tatjana Lovrić-Jovanović i drži kako bi bilo dobro da se smanji PDV na sir i mliječne proizvode, ali i da se smanji administracija, što, posebice malim stočarima, stvara probleme.

- Administriranje za 7 eura poticaja po grlu koze je veliko, a poticaji iz fondova EU-a malim stočarima su nedostupni. Željeli bismo se širiti, nabaviti novu mehanizaciju, izgraditi novu nastambu za životinje, ali kad nisi kreditno sposoban, onda imaš sto problema – pojašnjava Tatjana Lovrić-Jovanović. 

Za kugu malih preživača krive švercere, klimatske promjene, ali i uzgajivače

Kuga malih preživača koja se pojavila u primorskom dijelu Hrvatske - virusna bolest ovaca i koza koju karakterizira iznenadna pojava groznice, iscjedak iz nosa, znakovi oboljenja dišnog i probavnog sustava, a može imati i smrtonosan ishod -brzo se širi te je potreban pojačani oprez na objektima koji drže ovce i koze uz obveznu prijavu ovlaštenom veterinaru svake promjene zdravstvenog stanja, pobačaja ili uginuća ovaca i koza, savjetuju stručnjaci.

Zabrinuti su i slavonski uzgajivači koza i ovaca.

Tatjana Lovrić-Jovanović drži kako uvijek postoji opasnost od nekih virusa i bolesti zbog šverca i pojedinaca koji svoju stoku nabavljaju na crno. “Često po grupama vidimo objave za prodaju jarića i janjića, za dohranu na dudu, a da pritom nemaju ni kozu ni ovcu na svom imanju. Najčešće nam jariće u Slavoniju dovoze iz Varaždina i okolice od velikih proizvođača, jer oni tu jarad praktički poklanjaju po 5 do 7 eura komad, a nakupac doveze u Slavoniju i prodaje po 25 eura. E, tu je taj najveći propust, ali svi koji bi trebali nešto reći, šute”, kaže Tatjana Lovrić-Jovanović.

Za Ivana Perkovića pitanje kuge malih preživača itekako je ozbiljna stvar i velika briga. “Mislim da su se uzgajivači itekako opustili u vezi biosigurnosnih mjera te higijene držanja životinja. Posebno bih tu svrstao nelojalnu konkurenciju kojima nije bitna kvaliteta, nego kvantiteta. Oni nisu obuhvaćeni inspektorskim nadzorima koji kod nas, po mom shvaćanju, funkcioniraju da se isključivo kontroliraju registrirani proizvođači i prerađivači, dok one druge nitko ne dira. Smatram da trebamo u našoj domovini zadržati i one male, ‘bake sa štanda’, ali da bi im nekako trebali probuditi svijest o higijeni i načinu držanja životinja. Radi se o virusnoj zarazi, te ju je teško držati pod kontrolom. Bolesti nam se vraćaju jer nam izostaju, zbog klimatskih poremećaja, prirodni dezinficijensi, a to su suhomrazice, dugotrajni temperaturni minusi, i zbog toga se moramo osvijestiti i više pažnje posvećivati higijeni držanja životinja. A to su češća čišćenja prostora, prostori za držanje životinje u novije vrijeme moraju biti prozračniji, otvoreniji i osunčaniji, jer ti faktori itekako doprinose kondicijskim zdravlju životinja i otpornosti te nisu pogodni za pojavu bakterija i virusa, naravno, uz održavanje i dezinfekciju”, kaže Ivan Perković. Dodaje kako su na njegovu OPG-u borbu s kugom malih preživača počeli mnogo prije njezine pojave tako da ne dozvoljavaju pristup proizvodnji, osobama koje su iz ugroženih područja ili u doticaju sa zaraženima.

- Isto tako, i sami smo minimalizirali obilaske drugih proizvođača. Povećali smo učestalost dezinfekcije i dezinsekcije objekta gdje su smještene životinje te smo krenuli u dogradnju objekta i zatvaranje kompletnog objekta mrežicom, sve kako bismo minimalizirali prisutnost nepoželjnih faktora, a to su kukci i ptice – navodi svoj primjer obrane od kuge Ivan Perković.