Ilustracija
Ekonomisti najvećih hrvatskih banaka: Nastavit će se stabilan, ali umjeren, rast gospodarstva
Glavni ekonomisti najvećih hrvatskih banaka potvrdili su vjerodostojnost Vladinih makroekonomskih i fiskalnih planova: očekuju rast po stopi od 2,8 posto u idućoj godini, uz nešto veći raspon očekivanja između 2,6 posto kod najvećeg pesimista i 3,2 posto kod najvećeg optimista. Slijedi usporavanje inflacije s 3,7 posto ove, na i dalje visokih 3,1 posto iduće godine, što je usklađeno s prognozom nastavka brzog rasta plaća po stopi od gotovo šest posto u 2026., navodi se u publikaciji Izgledi Hrvatske udruge banaka.
U HUB-u navode da su rast BDP-a u ovoj godini povukle državna potrošnja i investicije, dok su s druge strane usporavanje osobne potrošnje sa šest posto u prošloj na svega 2,8 posto u ovoj godini zajedno sa slabašnim rastom izvoza od svega dva posto, djelovali kao usporavatelji rasta gospodarstva, ali ponajviše zbog pada izvoza usluga u trećem kvartalu, odnosno zbog pada broja noćenja stranih turista i s tim poveznog pada potrošnje u udarnim ljetnim mjesecima.
Na negativan učinak podbačaja sezone u srpnju i kolovozu na rast BDP-a nedavno je na godišnjem brifingu za novinare upozorio i guverner HNB-a Boris Vujčić zaključivši da turizam neće kao zadnjih godina značajnije doprinositi hrvatskom BDP-u. Štoviše, očekuje da će njegov udio u BDP-u izražen u postotcima padati, a u HNB-u su naniže korigirali i procjene ovogodišnjih turističkih prihoda s 15,5 milijardi eura na 15,1 milijardu. Unatoč tome, na razini cijele 2025. Udruga banaka ne očekuje značajnija odstupanja od dosadašnjih procjena rasta hrvatskog gospodarstva. "Brojku ćemo saznati u ožujku, a ono malo neizvjesnosti što je do tada ostalo reflektira se u vrlo uskom rasponu procjena ovogodišnjeg rasta od 3,0 do 3,2 posto", navodi se u publikaciji HUB-a te upozorava na rast proračunskog deficita koji bi ove godine prema njihovim procjenama trebao biti između 2,9 i 3 posto BDP-a "što je na samom rubu europskog fiskalnog pravila" i upozorenje da se "hrvatski fiskus ljulja na opasnom rubu postotka iz Maastrichta".
- Pogled na očekivanja za 2027. godinu pokazuje da tvrdog prizemljenja, odnosno učinka litice - nema. Očekivani rast BDP-a od 2,7 posto, uz daljnji pad stope nezaposlenosti na 4,7 posto 2027., ukazuje na neznatno usporavanje rasta u odnosu na 2026. - tvrde u HUB-u
Najavljuju ubrzanje rasta izvoza na tri posto u 2027. ponajprije zahvaljujući relativno optimističnim gospodarskim očekivanjima za europodručje i njegovu najvažniju sastavnicu, Njemačku, najvažnijeg trgvinskog partnera Hrvatske.
- Njemački fiskalni poticaj djelomično će smanjiti štetu od američkih carina i pomoći njemačkom gospodarstvu da se oporavi tijekom 2026. godine. Konačan ishod ovisit će o veličini, sastavu i brzini njemačke potrošnje te o tome hoće li se trgovinske napetosti smanjiti - zaključuju u HUB-u.