Regenerativna poljoprivreda posljednjih godina sve se češće spominje kao rješenje za posustale hrvatske agroekosustave, iscrpljena tla i sve izraženije klimatske izazove. No za mnoge poljoprivrednike i vlasnike malih imanja ovaj je koncept još uvijek nepoznanica. Što zapravo znači “regenerirati” prostor u ovom kontekstu, kako izgleda takav model u praksi i zašto se sve više ljudi odlučuje na isti? Upravo o tome razgovarali smo s Hrvojem Botom, arhitektom, urbanistom, permakulturnim dizajnerom i regenerativnim poljoprivrednikom, koji sa suprugom Ivanom vodi mikrofarmu “Mrvica” te kroz svoje poduzeće “Održivo” izrađuje permakulturne i regenerativne dizajne i projekte za imanja, OPG-ove i urbane prostore.

“Regenerativna poljoprivreda je poljoprivreda koja povećava plodnost, bioraznolikost, regulira hidrološke cikluse i smanjuje emisije stakleničkih plinova, proizvodi hranu veće nutritivne vrijednosti te je dugoročno isplativa”, pojašnjava Bota. Za razliku od konvencionalne poljoprivrede, koja najčešće iscrpljuje tlo i resurse, regenerativni modeli dugoročno su isplativiji zbog toga jer osiguravaju višu ekonomsku vrijednost lokalne organske hrane, jačanje lokalne ekonomije i stvaranje prehrambene suverenosti. “Jedna od najvećih prednosti permakulturnog dizajna jest holistički sveobuhvatni pristup”, pojašnjava Bota. Dok se u klasičnim pristupima često gleda samo na jedan segment, Bota kazuje da permakultura povezuje ljude, prostor, energiju, vodu, hranu i ekonomiju u jedan funkcionalan sustav.

“Ovakav pristup vodi računa o svakoj mikrolokaciji, potrebama korisnika i lokalne zajednice, načelima održive energije, prirodnim materijalima, sustavima vode, održivom gospodarenju otpadom uz etičku dimenziju brige za ljude, zemlju i pravednu raspodjelu”, ispričao je. Budući da je Bota kroz tvrtku “Održivo” usmjeren na društveno i ekološki savjesno poslovanje i projektiranje životnog okoliša, zanimalo nas je kako izgleda proces dizajna - od početne analize do izrade cjelovitog regenerativnog sustava. Pojasnio je da se radi o kompleksnom i dugoročnom procesu koji započinje su upoznavanjem investitora i korisnika te njihovih želja i potreba.

“Nakon toga vršimo analizu holističkog konteksta i detaljnu analizu lokacije, a potom u uskoj suradnji s investitorom izrađujemo idejni permakulturni dizajn sa svim elementima (voda, putevi, trajni nasadi, objekti, ograde...) te glavne i izvedbene projekte za ishođenje građevinskih dozvola. Nakon, izrađujemo izvedbeni permakulturni projekt s planom realizacije te vršimo sve stručne konzultacije oko pripreme, izvođenja i ostale logistike te savjetovanje oko holističkog upravljanja sustavom”, objasnio je naš sugovornik. Kao najveći izazov u prelasku na regenerativni model ističe kompleksnost i sveobuhvatan dugoročan proces izvedbe. “Proces tranzicije zahtjeva promjenu načina razmišljanja i savladavanja izazova. Također, u početku su i veće investicije, no koje su dugoročno isplative”, zaključuje.

Bota je pritom podcrtao važnost arhitekture i gradnje prirodnim lokalnim materijalima kao esencijalnim vrijednostima za kvalitetu života i održivost. Uz to, kazao je da dobro organizirana i izvedena infrastruktura omogućuje funkcioniranje imanja, a važnost održive lokalne energije je tako u energetskoj suverenosti i manjem ekološkom otisku uz uštedu na režijama.

“Cilj je pružiti maksimalnu slobodu i neovisnost uz osiguranje maksimalne kvalitete života”, ukazuje. Glede interesa regenerativne modele u Hrvatskoj, Bota primjećuje da je isti vidljiv, no primjećuje da su promjene spore i složene.

“Promjene se događaju motivirane individualnim potrebama nove generacije poljoprivrednika i manjim dijelom postojećim poljoprivrednicima koje mijenjaju prakse. Pritom, te promjene su ključne za razvoj i regeneraciju agroekosustava koji je većinom degradiran i zapušten”, pojašnjava. Bota ističe da se regenerativni pristup može uspješno primijeniti i u urbanim sredinama, te nadodaje da je zeleni urbanizam također ključan za razvoj kvalitetnog životnog i radnog prostora, uređenje postojećih privatnih i javnih površina, ali i da služi kao odgovor na sve prisutne klimatske promjene.

Dijana Najjar Raškaj, Philip Morris Zagreb

Ustupljeno

*Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Philip Morris Zagreb.