Kako bi se povećala konkurentnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) i daljnji razvoj dopunskih djelatnosti, nužno je napraviti reviziju administrativnog opterećenja i ograničenja u njihovu radu, zaključeno je u ponedjeljak na okruglom stolu u organizaciji Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED) i Agronomskog fakulteta.

Hrvatska je, kako je rečeno, jedna od rijetkih članica Europske unije (EU) koja je uvela posebni Zakon o OPG-u, i to kao lex specialis, stvarajući hibridni status između OPG-ova i obrta 2018. godine. Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednika, u Hrvatskoj djeluje oko 111 tisuća OPG-ova i 38 tisuća SOPG-ova, koji zajedno čine 96 posto svih poljoprivrednika.

No broj onih koji se bave dopunskim djelatnostima iznosi samo 2,2 posto (3336 OPG-ova), što je znatno manje od europskog prosjeka od pet posto. Dopunske djelatnosti, kako je istaknuto, omogućavaju OPG-ovima rast prihoda i konkurentnosti.

Iz HAED-a u priopćenju navode da je o zakonodavnom i poreznom aspektu dopunskih djelatnosti na okruglom stolu raspravljalo više od 100 sudionika iz svih dijelova Hrvatske, među kojima i brojni poljoprivrednici koji se bave agroturizmom te djelatnostima prerade maslinova ulja, sira i mlijeka.

“Umjesto da olakša poslovanje, Zakon uvodi brojna administrativna opterećenja i nerijetko koči razvoj malih proizvođača i preradu na gospodarstvu. Primjeri drugih EU članica pokazuju znatne razlike u poreznom i administrativnom opterećenju malih poljoprivrednika, a koje bi se mogle razmotriti i u Hrvatskoj", kazao je zastupnik u EU parlamentu Marko Vešligaj.

O izazovima u provedbi zakona govorili su i predstavnici udruga i sami poljoprivrednici. Tako je voditeljica udruge ruralnog turizma Hrvatske Aleksandra Kuratko Pani predstavila primjere ograničenja i administrativnog opterećenja agroturističkih OPG-ova te njihove posljedice. "Iako je intencija Zakona dobra, naša istraživanja pokazuju kako papirologija i komplicirane administrativne procedure odvraćaju OPG-ove od bavljenja dopunskim djelatnostima", kazala je. Zbog toga su od saborskog Odbora za poljoprivredu zatražili pokretanje postupka vrednovanja tog zakona i podzakonskih akata.

Iz Udruge su istaknuli kako je Zakon u koliziji s propisima u ingerenciji Ministarstva turizma i sporta, a upravitelj PZ-a Marina Jakša Najev istaknuo je kako je Zakon suprotan i mišljenju Europske komisije. Komisija navodi kako proizvodnju ekstra djevičanskih i djevičanskih maslinovih ulja nije potrebno tretirati kao prerađevinu, već kao primarni poljoprivredni proizvod, a usklađivanje Zakona s tim mišljenjem tek se očekuje.