Iako je afrička svinjska kuga trenutno pod kontrolom, nadležne službe i dalje podsjećaju na provođenje svih propisanih biosigurnosnih mjera, osobito sada u vrijeme tradicionalnih svinjokolja. Klanje svinja za vlastite potrebe dozvoljeno je u zoni I,II i III uz obveznu prethodnu najavu (48 sati prije klanja svinja) ovlaštenom veterinaru kako bi mogao provesti klinički pregled i utvrditi zdravstveno stanje svinja. Svježe meso i proizvodi od mesa svinja zaklanih za vlastite potrebe ne smiju biti za javnu potrošnju.

- Zajedničkim djelovanjem svih relevantnih dionika, proizvođača, lovaca i veterinarskih stručnjaka, uz podršku mjerodavnih institucija predvođenih Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, zaustavljeno je daljnje širenje afričke svinjske kuge. Aktualna epidemiološka situacija pokazuje da je bolest pod kontrolom, no potencijalna opasnost još uvijek vreba, pa stoga upozoravamo da je i dalje potrebno odgovorno ponašanje svih - i proizvođača i potrošača, posebice sada u vrijeme svinjokolja koje, siguran sam, nitko ne želi dovesti u pitanje - poziva na oprez Hrvoje Hefer, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Stručnjaci Agencije, u suradnji s jedinicama lokalne uprave bili su uključeni u edukaciju poljoprivrednih proizvođača na ugroženim područjima na kojima su dijelili i edukativne info-letke pripremljene u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA). Po ovlasti Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane s djelatnicima Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede pri resornom Ministarstvu stručnjaci HAPIH-ovog Centra za stočarstvo sudjeluju i u Veterinarskim posjetama za procjenu rizika (VPR) na svim objektima koji drže svinje.

Razumijevanje bolesti kao početak pobjede

Radi se o velikom izazovu, jer se ova bolest vrlo brzo širi, a nema cjepiva niti specifičnog lijeka. Uz disciplinirano provođenje visokih zahtjeva biosigurnosnih mjera jedan od najvažnijih aduta u ovoj iscrpljujućoj borbi je svakako edukacija. Stoga je iznimno važno odgovoriti na najčešća pitanja koja zabrinjavaju poljoprivrednike te dati provjerenu i pravodobnu informaciju, u čemu mediji kao i stručne institucije imaju veliku ulogu.

Najčešće pitanje koje su postavljali zabrinuti proizvođači bilo je zašto je potrebno usmrtiti zdrave životinje.

Usmrćivanje zdravih životinja u trenutku kada se ova neizlječiva i izrazito zarazna bolest jako brzo širi na području na kojem je potvrđena, uobičajeni je postupak za zaustavljanje daljnjeg širenja. Prvenstveno radi dobrobiti životinja i zaštite od patnje kroz koju bi prolazile nakon što obole te dakako zbog sprječavanja da ostale zdrave životinje budu izložene virusu. Virus ASK-a napada gotovo sve sustave životinje i ona trpi veliku bol, nema lijeka kojim bi se mogla izliječiti te je izgledno da će uginuti u teškim mukama, a u malom broju slučajeva, ako se i oporavi, ostat će trajni kliconoša i dalje izlučivati virus koji će biti opasan za zdrave životinje. Stoga se u objektima u kojima je potvrđena zaraza usmrćuju sve životinje, pa tako i one naizgled zdrave, jer su bile izložene virusu ASK-a i sigurno bi oboljele.

- Razumijevanje bolesti početak je pobjede. Ključno je da, iako se suočavamo s bolesti koja je vrlo zahtjevna za iskorijeniti, a kod akutnog oblika smrtnost svinja doseže 100 %, postoji vrlo konkretan put. On uključuje pravovremenu detekciju i žurnu prijavu promjena na životinjama ovlaštenim veterinarskim službama, dosljednu primjenu biosigurnosnih mjera na farmama, odgovorno upravljanje proizvodnjom, a posebice otpadom, te pravovremeno reagiranje u lovištima i gospodarstvima - ističe Hefer i dodaje kako se ASK izravno ne prenosi na ljude, ali da su ljudi ključni čimbenik u sprječavanju širenja bolesti.

Apel proizvođačima, ali i potrošačima

Stoga je važno ljudima pojasniti ponašanje virusa odnosno bolesti kako bi podigli njihovu svijest o odgovornom ponašanju, osobito u ovo vrijeme tradicionalnih svinjokolja.

Iako virus ASK-a nije zarazan za ljude, ni kontaktom sa svinjama ni konzumiranjem proizvoda od svinjskog mesa, svakako treba posebno upozoriti da ljudi igraju ključnu ulogu u širenju bolesti, primjerice nošenjem cipela i odjeće ili korištenjem vozila koja su kontaminirana virusom ASK-a ili nepropisnim odlaganjem hrane koja sadrži virus ASK-a.

Naime, sva hrana i proizvodi od mesa, krv i nusproizvodi zaraženih životinja koji nisu termički obrađeni izvor su virusa koji ima sposobnost izazivanja zaraze čak i do nekoliko godina. Virus može preživjeti 15 tjedana na sobnoj temperaturi, mjesecima na 4 ^oC i do tri godine kada je zamrznut, ostaje zarazan gotovo godinu dana u suhom mesu i masti.

Dakle, neodgovornim postupanjem zaraženom hranom virus može pronaći svoj put u područja koja su prethodno bila slobodna od ASK-a. I ovdje ponovno dolazimo do uloge ljudskog faktora – jer ljudi bi ostatke hrane trebali zbrinjavati tako da ih ni domaće ali ni divlje svinje ne mogu dohvatiti. Već dugi niz godina zakonski je zabranjeno svinje hraniti termički neobrađenim kuhinjskim i stolnim otpacima (napoj/pomije, otpaci, prehrambeni proizvodi). Treba stoga imati na umu da su iznutrice i ostali dijelovi svinja koji zaostaju nakon klanja svinja, velika opasnost za širenje zaraze, upozoravaju stručnjaci HAPIH-a.

S druge strane, svoje uloge trebaju biti svjesni i potrošači koji bi posebnu pozornost trebali obratiti kod izbora mesa i mesnih proizvoda - da ne kupuju robu iz zona ograničenja, osobito neprovjerenu i nesigurnu robu na crnom tržištu, kao i da hranu od svinjetine pravilno termički obrade.

I ovu nepriliku treba pretvoriti u priliku

- Dosljedna primjena biosigurnosti daje rezultate i zato smo s razlogom optimistični. Bolest se drži pod kontrolom, sustav reagira, iako oprez mora ostati maksimalan. Kada svi zajedno primijenimo propisane mjere, virus nema prostora za širenje. Zato je sada pravi trenutak za sustavno ulaganje u educiranje, infrastrukturu i odgovorno držanje svinja - podcrtava Hefer.

Dodaje da proizvođačima treba biti jasno kako ulaganje u biosigurnost nije “dodatni trošak” nego ključan korak ka stabilnosti proizvodnje i zaštiti stada.

Iako izazov i dalje ostaje, virus je iznimno otporan, teško ga je iskorijeniti, posebice zbog migracija divljih svinja koje često prelaze i granice, no ako se ova dinamika održi, Hefer s optimizmom očekuje da će se broj novih izbijanja svesti na minimum i da će se sektor svinjogojstva u istočnoj Hrvatskoj stabilizirati.

- Virus će i dalje biti u prirodi i s tim moramo naučiti živjeti. Međutim, svaku nepriliku treba pretvoriti u priliku, pa tako i ovu. Priliku da se sustavno ojača sigurnost i zaštita domaćih farmi i tako poveća otpornost naših gospodarstava na sadašnje i buduće izazove. Jer svi zajedno smo jači od svih izazova i samo zajedno možemo sačuvati našu tradiciju! - zaključuje Hrvoje Hefer.