Udruga Glas poduzetnika (UGP) od Vlade je zatražila hitno produženje razdoblja prilagodbe na novi Zakon o fiskalizaciji, koji je stupio na snagu 1. rujna, jer smatra da poduzetnicima nije ostavljeno dovoljno vremena za usvajanje novog sustava bez ozbiljnih financijskih posljedica.

UGP podsjeća da je Hrvatska prva europska zemlja koja uvodi obvezni prelazak na elektroničke račune u svim segmentima. No tvrdi da poduzetnicima nije omogućeno ni približno dovoljno vremena ni podrške da bi sustav mogli usvojiti bez ozbiljnih financijskih posljedica. Dodaju da je aplikacija MikroEračun besplatna samo za korisnike izvan sustava PDV-a, što smatraju diskriminatornim.

Iz UGP-a navode da je Vlada uvela obvezu koju ni sama nije bila spremna provesti te da nema osigurane funkcionalnosti sustava i odgovarajuće edukacije. Zbog toga traže da se razdoblje prilagodbe produži do 1. siječnja 2027., kako bi sve kategorije poduzetnika u sustav ušle istodobno te da se do tada ne naplaćuju novčane kazne. Smatraju i da bi aplikacija MikroEračun trebala biti besplatna za sve ili bi država trebala sufinancirati nametnute troškove.

- Iako digitalizacija poslovanja može biti dobar iskorak, ne smije služiti kao alibi za punjenje državnog proračuna novčanim kaznama, koje se, primjerice, samo za pogrešnu klasifikaciju proizvoda ili usluga penju i iznad 66 tisuća eura. Zato od Vlade tražimo da pokaže odgovornost i razumijevanje realnosti u kojoj se posluje, jer bez toga fiskalizacija ne vodi nikakvom razvoju ni unaprjeđenju, nego služi isključivo njima - izjavila je članica Nadzornog odbora UGP-a, poduzetnica Ivana Ožegović.

UGP upozorava i na nepoštene trgovačke prakse, odnosno, kako kaže, nelojalnu konkurenciju državnih tvrtki i agencija. Objašnjava da pojedine tvrtke nastoje stvoriti monopol ili duopol tako što drugim informacijskim posrednicima, koji poduzetnicima nude povoljnije usluge, onemogućuju pristup potrebnim sustavima. Ti sustavi, kako navode, funkcioniraju na temelju upitnih dogovora s jednim informacijskim posrednikom, čime se nanosi izravna šteta poduzetnicima, pa traže reakciju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata.

Posebno ih zabrinjava to što se na tržište uključuje i državna agencija FINA, koja zahvaljujući pristupu svim bazama podataka i državnom kapitalu ima automatsku prednost pred privatnim subjektima. Slično je i s Hrvatskom poštom, koja, unatoč svojoj primarnoj djelatnosti dostave pošiljaka, želi zauzeti dio tržišta, na kojem već postoji dovoljno kvalitetnih privatnih tvrtki, kaže UGP.