Što su to državne potpore, tko ih pravno regulira, jesu li to sredstva iz državnog proračuna ili iz EU-a, tko ima pravo na njih i kako se mogu dobiti - pitanja su koja zanimaju brojne naše građane, a odgovore smo potražili u Ministarstvu financija.

Priča o državnim potporama u nekoj državi članici Europske unije počinje člankom 3. Ugovora o funkcioniranju EU-a: “Unija ima isključivu nadležnost u sljedećim područjima: carinskoj uniji; utvrđivanju pravila o tržišnom natjecanju potrebnih za funkcioniranje unutarnjeg tržišta; monetarnoj politici za države članice čija je valuta euro; očuvanju morskih bioloških resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike; zajedničkoj trgovinskoj politici.”

- Državne potpore dio su širokog područja tržišnog natjecanja. Činjenica da je jedno područje u isključivoj nadležnosti EU-a znači da ga je država članica “izgubila” iz vlastite nadležnosti i o njemu nema pravo samostalno odlučivati. EU propise o državnim potporama donose države članice djelujući zajednički u nadležnim institucijama EU-a, no kada jednog dana stupe na snagu, država je ograničena u daljnjem uređenju - obvezna je postupati prema njima i ovlaštena urediti samo elemente za koje joj ti propisi ostavljaju takvu mogućnost. I Republika Hrvatska je svojim propisima uredila samo dijelove sustava državnih potpora na državnoj razini, usredotočujući se ponajprije na nadležnosti na nacionalnoj razini. Zakon o državnim potporama stupio je na snagu 1. srpnja 2013. Sam pojam državnih potpora, kao i pravila za njihovu dodjelu, uređen je pravnom stečevinom EU-a, i to od samih osnivačkih ugovora do soft lawa Europske komisije (smjernica, priopćenja, okvira i sl.) - ističu u Ministarstvu financija.

Tako Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU) određuje elemente državne potpore, navodeći da je “svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”. Zakon o državnim potporama ponovio je to određenje, jer je UFEU iznad zakona države članice, i njegove odredbe obvezuju sve države članice bez obzira na odredbe nacionalnih propisa.

Elementi potpora

Iz određenja pojma državne potpore proizlaze elementi, tj. uvjeti, koji, kumulativno ispunjeni, pomažu u određenju je li neka mjera državna potpora ili nije. Ti su elementi sljedeći:

1) Mora se raditi o mjeri koja uključuje sredstva dodijeljena iz državnog proračuna, proračuna županije, grada i općine, fondova i pravnih osoba u vlasništvu države.

2) Prednost na tržištu ostvaruje se činjenicom da je korisnik potpore primio sredstva koja ne bi mogao ostvariti u svom redovitom poslovanju. Osim očitih državnih potpora kao što su subvencije, oslobađanje od plaćanja poreza, državna jamstva itd. postoje i ostale državne potpore, koje su manje očite, a također osiguravaju ekonomsku prednost, a to su: kupnja/iznajmljivanje zemljišta u državnom vlasništvu poduzetniku po povoljnijoj cijeni od tržišne, prodaja zemljišta poduzetnika državi po cijeni višoj od tržišne, omogućavanje pristupa javnoj infrastrukturi bez plaćanja doprinosa i dokapitalizacija poduzetnika od države.

3) Potrebno je utvrditi jesu li određeni poduzetnik, sektor ili regija dobili određena sredstava iz proračuna države, jedinice lokalne ili područne samouprave ili druge pravne osobe davatelja potpore, pa je time doveden u povoljniji tržišni položaj od konkurencije. Dakle, potpora mora biti selektivna.

4) Ugovor o funkcioniranju EU-a propisuje zabranu dodjele državnih potpora koje utječu (ili bi mogle utjecati) na trgovinu među državama članicama Europske unije.

Slobodna dodjela

Odmah nakon određenja opće zabrane treba istaknuti da se u UFEU-u navode vrste potpora koje su spojive s unutarnjim tržištem, koje se na temelju samog UFEU-a mogu slobodno dodjeljivati bez ikakvih posebnih postupaka za njihovu ocjenu i odobrenje. To su: potpore socijalnog karaktera koje se dodjeljuju pojedinim potrošačima ako se to čini bez diskriminacije s obzirom na podrijetlo predmetnih proizvoda te potpore za otklanjanje štete nastale zbog prirodnih nepogoda ili izvanrednih događaja. Osim tih “automatski-u-redu” potpora postoje i potpore koje se mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem, dakako, nakon odgovarajućeg postupka provjere, koji provode nadležna tijela EU-a (Europska komisija) i nakon njihove pozitivne ocjene.

To su: potpore za promicanje gospodarskog razvoja područja na kojima je životni standard neuobičajeno nizak ili na kojima postoji velika podzaposlenost; potpore za promicanje provedbe važnog projekta od zajedničkog europskog interesa ili za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice; potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu; potpore za promicanje kulture i očuvanje baštine ako takve potpore ne utječu na trgovinske uvjete i tržišno natjecanje u Uniji u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu; druge vrste potpora koje Vijeće odredi svojom odlukom na prijedlog Komisije.

I unutar “razreda” potpora koje se mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem možemo razlikovati dva “podrazreda” - državne potpore koje se ne smiju dodijeliti prije prijave i odobrenja Europske komisije i državne potpore sadržane u režimu općeg izuzeća od prijave (“general block exemption”).

Karakteristični pojmovi

Karakteristični pojmovi iz područja državnih potpora potpuno su preuzeti iz pravne stečevine EU-a i slijede njezinu logiku. Neki od osnovnih, kako stoji u Zakonu o državnim potporama, sljedeći su pojmovi:

Davatelj državne potpore je središnje tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te svaka pravna osoba koja dodjeljuje državne potpore.

Korisnik državne potpore je svaka pravna i fizička osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu roba i usluga, a prima državnu potporu, bez obzira na njezin oblik i namjenu. Državne potpore mogu se dodjeljivati na temelju programa državnih potpora, a mogu se dodjeljivati i kao pojedinačne potpore.

Kada je riječ o dodjeli sredstava iz EU fondova, treba istaknuti kako se sredstva koja se dobivaju od Europske unije (npr. iz strukturnih fondova) ili od Europske investicijske banke ili Europskog investicijskog fonda smatraju državnim sredstvima ako nacionalna tijela imaju diskrecijsko pravo odlučivanja o upotrebi tih sredstava (posebice o odabiru korisnika). Stoga bi, ako su ispunjeni svi uvjeti iz članka 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ta sredstva mogla biti državna potpora.

Suprotno tome, ako takva sredstva izravno dodjeljuje Europska unija, Europska investicijska banka ili Europski investicijski fond, bez ikakvog diskrecijskog prava nacionalnih tijela, ona ne čini državna sredstva - primjerice, financijska sredstva dodijeljena izravnim upravljanjem na temelju okvirnog programa Obzor 2020. ili EU Programa za konkurentnost poduzetnika te malih i srednjih poduzetnika (COSME) te sredstva transeuropske prometne mreže (TEN-T).