03.08.2016., Zagreb - Racune za neke od usluga Zagrebackog Holdinga moguce je platiti i putem interneta, tj. aplikacijom pomocu kojih se mogu dojavljivati stanja brojila te tako platiti stvarnu potrosnju vode, struje ili plina.  Photo: Borna Filic/PIXSELL------3xcolor osijek
PIXSELL
12.9.2025., 9:15
“Hrvatska nije u krizi, nema potrebe za ograničavanjima”

Poslodavaci za postupno ukidanje mjera subvencioniranja struje i plina

Hrvatska udruga poslodavaca zalaže se za ukidanje mjera subvencioniranja cijene struje i plina, ali postupno, kako to ne bi bio prevelik udar na građane i poduzetnike, uz zadržavanje mjera socijalno najugroženijima kojima bi Vlada, po mišljenju HUP-a, trebala platiti i ostale režijske troškove.

- Važno je da našim proizvođačima energije omogućimo profitabilno poslovanje koje će omogućiti daljnje investicije u razvoj prijenosne mreže i sustava energetike. Ne očekujemo snažniji rast cijena, kao što smo vidjeli cijena struje je stabilna duži period - rekla je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Podsjetila je da za razliku od većine europskih država, u Hrvatskoj gospodarstvo plaća višu cijenu struje nego kućanstva. U HUP-u su stajališta da je popis proizvoda s ograničenim cijenama odavno trebao biti ukinut.

Zabrinuti zbog rasta minimalne plaće

HUP će do kraja mjeseca predstaviti svoj prijedlog minimalne plaće koja bi se trebala primjenjivati od prvog siječnja iduće godine. “Minimalna plaća mora pratiti rast produktivnosti i konkurentnosti našeg gospodarstva”, poručila je Weber podsjetivši da smo s minimalnom plaćom preskočili devet članica EU-a, pa i Češku, te da idemo prema sredini ljestvice. Ivanov smatra da minimalac ove godine “ne smije nipošto rasti više od stope inflacije”. Kaže da ne možemo svake godine dizati plaće 15 posto jer toliko nije rasla produktivnost u industrijskom sektoru.

Profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra da je ukidanje mjera loša vijest za građane.

- To je faktor koji će povećati stopu inflacije jer se ona računa prema cijenama koju plaćaju potrošači. Inflatorni udar na građane koji je država htjela izbjeći mjerama ograničavanja, može se dogoditi kad takve mjere ukinete - pojasnila je Ivanov.

Zagreb, 11.09.2025 - U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) održana je Ekonomska kava pod nazivom "Državni intervencionizam: pozitivne i negativne strane". Na fotografiji Irena Weber, Vlado Čondić Galinčić, Ante Mandić, Marijana Ivanov, Martin Evačić, Tamara Perko, Damoir Novotny.foto HINA/ Denis CERIĆ /dc
Hina

Upravo su dobre i loše strane državnog intervencionizma na tržištu bile tema okruglog stola u organizaciji udruge poslodavaca na kojemu je istaknuto da država svojim mjerama nije bitno smanjila troškove poslovanja poduzeća niti olakšala administrativne mjere poduzetnicima. Ivanov pri tom navodi da je smeta što država ne zna gdje je granica njezinim intervencijama, niti što ne zna kad treba stati. Naglasila je da bi u sadašnjim vremenima ekspanzije država trebala obustaviti mjere, tako da kad i ako počnu nepovoljna gospodarska kretanja, država može reagirati.

- Bez države se ne može, ali s previše države gospodarstvo nije konkurentno ni produktivno. Je li zaista bilo potrebno sniziti cijenu mlijeka svima, pa i onima kojima je taj trošak neznatan dio kućnog budžeta, a s druge stane ugroziti naše proizvođače mlijeka. Je li trebalo svim građanima neselektivno subvencionirati cijenu struje iznosom usporedivim s dvije kave - poručila je Weber.

Istaknuto je da nam je produktivnost u prerađivačkoj industriji tri do četiri puta manja od prosjeka EU-a, dok sektor poljoprivrede ima tri i pol puta nižu produktivnost. Po mišljenju ekonomskog analitičara Damira Novotnyja, Vlada bi trebala utvrditi pravila igre kako bi privatni sektor mogao dugoročno plairati. Regulacija da, intervencija ne, poručio je Novotny.

I premijer Andrej Plenković je jučer najavio da će Vlada idućega tjedna donijeti novi paket mjera za pomoć građanima. Mjere će se otpuštati u fazama, a neke će se zadržati i za građane i za gospodarstvo.

- Nastavit ćemo i s mjerama onima koji su posebno ugroženi, a tu mislim na ugrožene kupce energenata, kazao je Plenković.

Intervencija u trošak rada

Majkom svih intervencija u HUP-u smatraju “umjetnu” intervenciju u trošak rada. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić kaže da nije upitno da cijena rada treba rasti, ali kada se događa u vrijeme dviju snažnih državnih intervencija - udvostručenje mase plaća iz proračuna kroz pet, šest godina i podizanje prosječne plaće, čime država sama sebi “nabacuje volej”, dobijemo dvije snažne umjetne intervenije koje nemaju nikakav temelj u produktivnosti realnog sektora. Time se država svake godine sve više odmiče od realnosti privatnog sektora, ističe Stojić. Kaže da su nam potrebna ciljana i pametna ulaganja kojima bismo brže podigli dodanu vrijednost. U suprotnom, plaće možemo još neko vrijeme umjetno dizati, a onda će nam se raspasti konkurentnost, upozorava Stojić.