Serije i filmovi "Igra prijestolja", "Hotel Portofino", "Mamma Mia", "Star Wars - posljednji jedi"... imaju dvije zajedničke stvari. Prvo, svi su svjetski poznati hitovi koji su rušili rekorde gledanosti, i drugo, svi su - ako ne u cijelosti, onda barem djelomično - snimani u Hrvatskoj. Posljednjih godina Hrvatska sve više postaje omiljena destinacija filmaša iz cijeloga svijeta koji nerijetko upravo našu zemlju koriste za realizaciju svojih filmskih projekata.

- Stranih produkcija u Hrvatskoj je sve više, i to s dobrim razlogom. Gdje još imate zemlje u kojima na nekoliko stotina kilometara, dakle na relativno maloj udaljenosti imate more, planine, dvorce, stare urbane jezgre? Sve je na dohvat ruke, i ne čudi da se povećava broj producenata koji za snimanja odabiru upravo Hrvatsku. I ja sam glumio u nekoliko projekata koje su kod nas vodili producenti iz Njemačke, Ukrajine... Uostalom, ako čitate knjigu "Igra prijestolja", opis Kings Landinga navlas odgovara Dubrovniku. Doista ne znam da igdje drugdje na svijetu postoji lokacija koja bi te scene mogla bolje opisati - kaže poznati hrvatski glumac Asim Ugljen kojega publika poznaje iz ostvarenja poput filma "Broj 55" ili serije "Crno-bijeli svijet"...

Dio kolača

Od stranih produkcija koje se djelomično ili u cijelosti snimaju u Hrvatskoj nemaju koristi samo glumci, već i cijeli niz industrija od kojih neke, na prvi pogled, nemaju veze. Profitiraju u ovakvim produkcijama i tvrtke koje se bave najmom opreme, hoteli, restorani, iznajmljivači. Svoj dio kolača znaju uzeti i lokalni mještani koji se pojavljuju u filmovima i serijama kao statisti. Tu je i lokalna samouprava koja na temelju dozvola za snimanje ali i nekih, na izgled banalnih sitnica poput dozvola za parkiranje, koje u ovakvim slučajevima koštaju puno više nego klasična dnevna parkirna karta ubiru lijepe novce. Potrebno je samo biti proaktivan i kooperativan u ponudi, a cijene koje se traže u filmskim projektima najčešće nemaju veze s uobičajenim cijenama na koje smo navikli u svakodnevnom životu.

- Naprimjer, najam stana u Zagrebu u kojemu se snimaju određene scene za strane produkcije koštaju od 500 eura po danu, pa naviše. Nitko stan, koji se inače iznajmljuje po cijeni od nekoliko stotina eura na mjesec, neće filmskoj produkciji iznajmiti za taj iznos već se cijene višestruko dižu. I tu još treba pribrojiti uređivanje stana nakon završetka snimanja što podrazumijeva potpuno bojenje - kaže hrvatski producent Mario Vukadin, vlasnik tvrtke Olymp Production.

Pod njegovom su producentskom palicom nastala ostvarenja poput kultnog filma "Živi i mrtvi" ili filma o neandertalcima koji je sastavni dio postava Muzeja neandertalca u Krapini. Iako su Vukadinovi filmovi našli put na tržišta od Japana do SAD-a, kaže da je nemoguće uspoređivati hrvatsku i stranu filmsku produkciju. I nemoguće je uopće procijeniti koja je cijena pojedinog filma ili jedne epizode neke strane serije.

- Cijena ovisi o puno faktora. Počevši od onog koliko glumaca i statista ima, preko pitanja snima li se u interijeru ili eksterijeru, koriste li se neki specijalni efekti, kakva se glazba koristi, kolika je, uostalom dužina snimljenog dijela... Sve to utječe na cijenu, a tu govorimo samo o prvom dijelu filmske produkcije, govorimo o snimanju na terenu. Žestoki troškovi počinju i kada materijal dođe na montažu - kaže Vukadin.

Koliko strane produkcije mogu donijeti novca i posla u Hrvatsku svjestan je očito i Hrvatski audiovizualni centar – HAVC, krovna institucija zadužena za razvoj filmske umjetnosti. Već neko vrijeme aktivan je i katalog Filming in Croatia gdje je navedeno više od stotinu lokacija u Hrvatskoj koje bi filmašima mogle biti zanimljive za pojedine scene. Lokacije su razvrstane po kategorijama, pa se tako u okviru povijesnih znamenitosti za snimanje nudi pulski Forum ili gradski trg u Grožnjanu, u Rijeci je pak kao industrijska scenografija navedena luka Porto Baroš ili silosi i skladišta u Luci Rijeka, tu su i Hvar, mjesta u Lici, Split, Zagreb... Gotovo je svaka zanimljiva, živopisna lokacija u Hrvatskoj ulistana u ovaj elektronski katalog.

Pored samih lokacija, HAVC pojašnjava i financijske benefite namijenjene filmašima koji svoje produkcije realiziraju u Hrvatskoj. Tako se navodi i program potpore prema kojemu svaka filmska produkcija, bilo strana ili domaća, ima pravo na povrat 25 posto sredstava utrošenih na realizaciju filmskog ili televizijskog djela. Tu je i dodatnih 5 posto ako se snima u nerazvijenim dijelovima zemlje. Uvjet za ovu potporu je da se za snimanje igranog filma potroši najmanje 250.000 eura, za televizijski film najmanje 150.000, za jednu epizodu televizijske serije 100.000, dok je za snimanje dokumentarca potrebno potrošiti bar 60 tisuća eura.

Snimanja fima Mamma Mia 2 na Visu

PIXSELL

Specijalizirane tvrtke

Iako se ovi iznosi od 25 posto povrata ulaganja čine relativno velikima, nema sumnje kako strana filmska produkcija uvelike doprinosi popunjavanju lokalnog i državnog proračuna. Jednostavno, zato što su iznosi koji se u snimanje filmova i serija ulažu ogromni, a dobar dio toga ostaje i kod nas. Tako je, prema studiji koju je svojedobno objavio časopis Oeconomica Jadertina, samo na snimanju "Igre prijestolja" Hrvatska zaradila oko 180 milijuna eura. Znajući da je ova serija u Dubrovniku snimana od 2013. do 2019. godine, jednostavna računica pokazuje kako je u Hrvatskoj od ove mega popularne serije ostajalo oko 30 milijuna eura godišnje.

No, to je tek dio kolača. Naime, u to je vrijeme Dubrovnik bio svojevrsna meta fan turista, zaljubljenika u "Igru prijestolja" koji su željeli pod svaku cijenu posjetiti lokacije na kojima je snimana njihova omiljena serija. Tako je u periodu između 2012. i 2015. godine, periodu za koje postoje točni podaci, Dubrovačko-neretvansku županiju posjetilo dodatnih 250 tisuća turista koji su dolazili prvenstveno s ciljem da vide željezno prijestolje, a tek potom da se eventualno okupaju ili uživaju u dubrovačkoj rožati ili stonskim kamenicama. Ovi turisti ostavili su u Hrvatskoj, procjenjuje se, oko 126 milijuna eura. Nešto jednostavnija procjena Instituta za javne financije kaže kako su turisti zbog "Igre prijestolja" u Hrvatskoj od 2012. do 2019. godine potrošili između 270 i 400 milijuna eura.

I nije tu "Igra prijestolja" izuzetak. Sjetimo se samo situacije od prije desetak godina kada su Zagreb, ali i Plitvička jezera, mjesecima bili preplavljeni turistima iz Južne Koreje. Svi su oni u Hrvatsku dolazili kako bi posjetili lokacije na kojima je snimana u Južnoj Koreji vrlo popularna reality serija, doslovno sapunica u stilu nekadašnje serije "Mijenjam ženu".

- Hrvatska je definitivno zanimljiva turistima, a nitko od njih ne dođe na dan ili dva, i svi oni potroše nešto, prespavaju, večeraju u restoranu, posjete još koju lokaciju - kaže Asim Ugljen.

Uz jasan izravni i turistički udjel kojeg strana filmska produkcija stvara u Hrvatskoj, ne treba smetnuti s uma kako se oko ove industrije razvio i cijeli niz vrlo specijaliziranih tvrtki koje nude usluge koje se najčešće ne vide, a nerijetko se bez njih ne može. Jedno od tih zanimanja su i "fikseri", lokalni ljudi zaduženi za rješavanje svih problema na koje filmska ekipa tijekom snimanja i svog boravka i rada u Hrvatskoj naleti.

- To mi je uvijek bilo fascinantno, ti ljudi mogu gotovo sve. Nema tog problema kojeg ne mogu riješiti, i to najčešće u vrlo kratko vrijeme. Potrebne su dodatne dozvole za snimanje? Rješavaju. Režiser je zamislio scenu s nešto drugačijim eksterijerom nego li je na raspolaganju? Nema problema. Potrebni su dodatni statisti, i to specifičnog izgleda? Pravi fikser će ih osigurati preko noći, ako je to potrebno. Velike produkcije dolaze s velikim novcima, i ne pitaju koliko takve usluge koštaju. Oni žele da se problem riješi, i to čim je moguće prije - kaže Marko Godeč, direktor i vlasnik tvrtke Ministarstvo titlova.

Nema čekanja

Tvtka pruža vrlo specifične usluge filmašima - titluju filmove za prikazivanje na festivalima. Kako kaže, strane produkcije ne traže baš često ove usluge, najčešće to rade lokalni koproducenti koji pripremaju film za prikazivanje na pojedinom festivalu, ali s vremena na vrijeme ima kontakt i sa velikim svjetskim studijima.

Možda i posljednji, ali svakako ne najmanje važan dio filmske industrije u kojoj strani filmaši značajno doprinose prihodima Hrvatske su festivali. Počevši od Pule kao najstarijeg i svakako najvažnijeg filmskog festivala u Hrvatskoj, preko Cinehilla do Vukovar film festivala, ova okupljanja zaljubljenika u sedmu umjetnost ne samo da generiraju i podižu turističku potrošnju u mjestima održavanja, već i dovlačenjem poznatih gostiju, režisera i glumaca, pozicioniraju Hrvatsku na kulturnu, ali i turističku kartu Europe. Mediji, posebice oni iz svijet showbizza pažljivo prate svaki korak svjetskih zvijezda na crvenom festivalskom tepihu, besplatno ih na taj način reklamirajući diljem svijeta.

- Nema dvojbe da je Hrvatska primamljiva filmašima i producentima sa zapada, i da se tu događaju dobre stvari. S druge strane, domaća filmska produkcija u Hrvatskoj nije u najboljoj situaciji, ali zato ima potencijala za zaradu od stranih produkcija. Jer prednosti koje Hrvatska nudi su velike, od izbora vrhunskih lokacija, dobre infrastrukture, velikog broja stručnjaka i poznavatelja filmske produkcije. Treba samo raditi na ponudi i zadržati se korak ili dva ispred konkurencije. Koja također žestoko pokušava privući producente kod sebe. Filmska industrija je financijski moćna, ali i nemilosrdna u poslovnom smislu - kaže Vukadin.

Upravo zbog toga potrebno je, slažu se stručnjaci, neprestano ulagati u svojevrsni marketing Hrvatske kao destinacije pogodne za filmske produkcije. Tu je cijeli niz mogućnosti, od gostovanja na ključnim filmskim sajmovima poput Cannes Marche, Focus London ili Berlinale EFM, do organizacija posebnih studijskih tura za lokacijske menadžere i producente. Pojedini eksperti predlažu i svojevrsne popuste za snimanja izvan sezone. Uglavnom, cijeli je niz poteza koje Hrvatska može i treba povući kao bi se zadržala u vrhu topdestinacija za filmske produkcije. I vremena za čekanje baš i nema previše. Jer konkurencija ne spava već pokušava svaki projekt koji se najavi u svjetskim studijima privući na svoje područje.