Lokacija buduće geotermalne elektrane Zagocha
ENNA: Na lokaciji geotermalne elektrane Zagocha izmjerene još više temperature
Za realizaciju elektrane važno je raspisivanje javnog poziva za tržišnu premiju
Uspješno je završeno dodatno proizvodno testiranje bušotine na lokaciji planirane geotermalne elektrane za proizvodnju električne energije GTE Zagocha u Čađavici kod Slatine koju razvija tvrtka ENNA Geo, članica ENNA grupe, izvijestili su iz tvrtke.
Uzorci na analizi
Dodatno, tzv. rigless testiranje provedeno je od 8. do 13. kolovoza 2025. na bušotini Podravska Slatina GT-6beta (PSGT-6beta), rekao je Boris Vidoš, projektni menadžer GTE Zagocha. Primarni cilj bilo je uzimanje uzoraka vode na razini geotermalnog ležišta na dubini od 4582 metra te mjerenje dodatnih proizvodnih parametara ključnih za razvoj projekta izgradnje elektrane.
- Prikupljena su dva dubinska uzorka geotermalne vode u dinamičkim uvjetima te nekoliko površinskih uzoraka vode i plina koji su poslani na detaljnu analizu u nekoliko svjetski priznatih geotermalnih laboratorija (Novi Zeland, Francuska, Turska i Hrvatska). Posebno nas veseli činjenica kako samo geotermalno ležište, nekoliko mjeseci nakon završetka izrade bušotine, pokazuje veće vrijednosti mjerene temperature kako na razini ležišta (dnu bušotine) tako i na površini. Mjerenjem uvjeta tlaka i temperature u bušotini izmjerena je maksimalna temperatura od 211 Celzijevih stupnjeva na dnu bušotine PSGT-6beta, dok je temperatura geotermalne vode na površini iznosila 180 Celzijevih stupnjeva - rekao je Vidoš. Pojasnio je da će sva provedena dubinska i površinska mjerenja protoka, geokemijske analize vode te analize plina dati širu sliku o geotermalnom potencijalu eksploatacijskog polja geotermalne vode "Slatina 2" te će ENNA Geo timu omogućiti početak konkretnih razgovora s ponuditeljima procesnog dijela geotermalne elektrane.
Izrada bušotine završena je u ožujku ove godine nakon čega je provedeno i inicijalno proizvodno testiranje, čime je potvrđen veliki geotermalni potencijal eksploatacijskog polja "Slatina 2". Dodatno "rigless" testiranje, odnosno planirani naftno-rudarski radovi, uspješno je provedeno u skladu s programom radova i vremenskim planom provedbe, zaključio je Vidoš.
Hrvatska ima velik geotermalni potencijal, ali ni jednu aktivnu geotermalnu elektranu. GTE Zagocha je trenutačno najrazvijeniji projekt izgradnje geotermalne elektrane u Hrvatskoj, no za realizaciju elektrane od iznimne je važnosti raspisivanje javnog poziva za dodjelu tržišne premije, upozoravaju iz tvrtke ENNA Geo. Riječ je, pojašnjavaju, o modelu potpore kojim i druge zemlje potiču ulaganja u geotermalne elektrane s obzirom na to da je riječ o projektima koji imaju iznimno visoke početne troškove, nose tehničke i geološke rizike bušenja, a banke ih nisu spremne podržati u fazi istraživanja. Primjerice, kako navode, Njemačka sufinancira geotermalne elektrane na razdoblje od 20 godina zajamčenom cijenom od 252 eura po MWh, dok Italija daje zajamčenu cijenu od 200 eura po MWh na 25 godina.
Čeka se HROTE
Projekt Zagocha od studenoga 2023. ima svu potrebnu dokumentaciju za natječaj, no HROTE (Hrvatski operator tržišta energije) u posljednje tri godine nije raspisao javni poziv za dodjelu tržišne premije, što odgađa i realizaciju samog projekta.
Uz Zagochu, s planiranim kapacitetom od 20 MWe, ENNA Geo kroz projektnu tvrtku Geo Power Babina Greda razvija i projekt geotermalne elektrane za proizvodnju električne energije kod Babine Grede, priključne snage 15 MWe. Na istražnom polju geotermalne vode "Babina Greda 2" u ponedjeljak 18. kolovoza 2025. započela je izrada istražne bušotine Babina Greda GT-1 (BaGGT-1). Plan je izraditi duboku geotermalnu bušotinu Babina Greda 1 te provesti proizvodno testiranje bušotine kroz idućih 110 dana s očekivanim protokom geotermalne vode na površini od 110 l/s (litara u sekundi) te temperaturom od 170 Celzijevih stupnjeva.
Ulaganjima u projekte geotermalnih elektrana Zagocha i Babina Greda, ENNA grupa pozicionira se kao lider u području obnovljivih izvora u Hrvatskoj, a ovi projekti ne samo da pridonose zelenoj tranziciji i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima već imaju i strateški značaj jer omogućuju domaću proizvodnju električne energije iz stalno dostupnog, vlastitog resursa.
