Promet tereta u hrvatskim lukama u prva tri mjeseca ove godine bilježi rast, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pri čemu najveći rast bilježi promet tekućeg tereta, koji je rastao za 37,3 posto, a dvoznamenkasti rast bilježi i promet kontejnera, 23 posto, pri čemu te dvije vrste tereta čine 72 posto ukupno ostvarenog prometa u hrvatskim lukama.

Rast je ostvaren u prvom redu u širem riječkom lučkom bazenu, ponajprije u lukama Rijeka i Omišalj, dok je u ostalim hrvatskim teretnim lukama zabilježen pad prometa u prvom kvartalu. Najveći rast zabilježila je luka Omišalj, odnosno terminal Jadranskog naftovoda (JANAF), s porastom od čak 98 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine.

Upravi JANAF-a poslali smo upit o uzrocima tolikog rasta prometa u prva tri mjeseca ove godine, a odgovorili su nam kako je riječ o uobičajenim fluktuacijama tijekom godine te da do kraja ove godine očekuju dobre rezultate kada je riječ o prometu, ali približno jednake ili nešto veće od onih u prošloj.

- U prvom tromjesečju tekuće godine zaprimljena je veća količina sirove nafte i naftnih derivata na Terminalu Omišalj nego u istom razdoblju prošle godine. Riječ je o uobičajenoj fluktuaciji u poslovanju za koju se očekuje kako će se do kraja godine uravnotežiti te ukupni promet Luke Omišalj za 2025. ne bi trebao značajno odstupati od onoga u 2024. godini. S obzirom na specifičnosti tržišta energenata i dinamiku isporuka, ovakva odstupanja unutar pojedinih kvartala smatraju se dijelom redovitog poslovnog ciklusa - ističu iz JANAF-a.

VEDRAN KARUZA

U riječkoj luci promet tereta je porastao za 16,4 posto, na više od 1,1 milijun tona u prva tri mjeseca. Najveći rast je zabilježen na kontejnerskom terminalu AGCT-a na Brajdici te u kontejnerskom prometu Luke Rijeka d. d., dok je istodobno zabilježen pad prometa generalnog tereta, kao i rasutog tereta u Luci Rijeka d. d. Najveći pad prometa zabilježila je Luka Ploče, posebno u segmentu rasutog tereta, od 43 posto, no taj je pad bio očekivan jer je tijekom cijelog siječnja u prekidu bio željeznički promet prema BiH, glavnom tržištu te luke, zbog željezničke pruge uništene pri odronima tla kod Jablanice u BiH.

Što se Luke Rijeka d.d. tiče, u padu je bio promet rasutih tereta, i to za desetak posto, dok je promet generalnog tereta pao za 16 posto, no promet kontejnera, koji je odvojen od kontejnerskog prometa AGCT-a, rastao je za gotovo 45 posto. Predsjednik uprave Luke Rijeka d. d. Duško Grabovac ističe, baš kao i uprava JANAF-a, da će do kraja godine taj koncesionar, unatoč izazovima, ostvariti slične rezultate kao lani.

- Imali smo pad prometa rasutog tereta u Bakru, ali tu je riječ prvenstveno o dinamici dolaska brodova, jer jedan brod više ili manje čini veliku razliku po kvartalima. Pao je i promet žitarica zbog loše lanjske žetve, a promet stoke u luci Bršica pao je zbog zabrane transporta žive stoke preko Hrvatske zbog slinavke i šapa. Kontejnerski promet u velikom je uzletu, imali smo preko 40 posto više kontejnera, što pokazuje da smo bili u pravu kada smo odlučili razvijati pozadinski terminal na Škrljevu, gdje se obavlja punjenje i pražnjenje kontejnera, popravci i skladištenje praznih kontejnera. Dovršavamo investiciju od 5,7 milijuna eura u plato za skladištenje praznih kontejnera na Škrljevu, pa očekujemo još bolje rezultate u tom segmentu, dok za promet ostalih vrsta roba očekujemo da će se stabilizirati tijekom godine i biti na sličnim razinama kao lani - rekao je Grabovac.

HINA

Kontejnerski terminal AGCT-a na Brajdici, kojim upravlja filipinski ICTSI koji drži 51 posto vlasničkog udjela, dok je preostalih 49 posto u vlasništvu Luke Rijeka d.d., u prva tri mjeseca ostvario je rast prometa od 33 posto, a prema najnovijim podacima, od početka godine do kraja travnja promet kontejnera iznosi 115.999 TEU-a (kontejnerskih jedinica), što je od 28 posto.

Upravu AGCT-a također smo pitali o rastu, no službeni odgovor do zaključenja ovog broja nismo dobili. Ipak, jasno je da je ovako značajan rast u prvom redu posljedica pada prometa u prvom kvartalu prošle godine, kada je velik dio brodarskih linija između Dalekog istoka i sjevernog Jadrana bio preusmjeren na rutu oko Afrike zbog učestalih napada jemenskih Hutista na trgovačke brodove koji su Crvenim morem plovili prema Sueskom kanalu. U AGCT-u očekuju da će promet kontejnera i ove godine biti veći od 400 tisuća TEU-a, pri čemu bi trebao biti nešto veći nego lani.

Na Terminalu za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju prekrcano je 589 tisuća tona LNG-a u prva četiri mjeseca, prema podacima Lučke uprave Rijeka. Prema riječima Ivana Fugaša, direktora LNG-a Hrvatska, tvrtke koja upravlja terminalom, riječ je o prometu koji je na razini lanjskog.

- Naši su postojeći kapaciteti zakupljeni u stopostotnom obujmu, tako da nije ni moglo biti većih odstupanja od lanjskog prometa. Značajniji rast prometa očekujemo u idućoj plinskoj godini, koja počinje u listopadu, jer ćemo do tada završiti projekt udvostručenja kapaciteta terminala - rekao nam je Fugaš.

Na terminalu za tekuće terete Ine u prva četiri mjeseca ove je godine prekrcano 576 tisuća tona tereta.