Iako sve to zvuči idealno, važno je znati da rad od kuće ne znači da ste oslobođeni poreznih obveza. Freelanceri u Hrvatskoj i dalje moraju uredno regulirati svoje prihode prema zakonima Republike Hrvatske. U nastavku donosimo pregled ključnih poreznih obaveza za sve koji se bave samostalnim radom.

Kako se utvrđuje zarada freelancera

Bez obzira u kojoj valuti ste plaćeni, u Hrvatskoj se porez uvijek obračunava u eurima. Dakle, čak i ako primate uplatu u dolarima, funtama ili kriptovalutama poput bitcoina, dužni ste prihod iskazati u eurima u trenutku prijave.

Kod tradicionalnih valuta, koristi se srednji tečaj HNB-a na dan kada sredstva sjednu na vaš račun. Međutim, kod kriptovaluta vrijede posebna pravila. Ako ste izdali račun u bitcoinu, za potrebe prijave poreza uzima se tržišna vrijednost bitcoina na dan kada je faktura izdana – a ne na dan kada je uplata realizirana. Porezna uprava ovdje priznaje logiku da prihod nastaje kad je usluga izvršena i račun ispostavljen, bez obzira na vrijeme stvarne naplate.

Stoga je važno da dokumentirate referentni “Bitcoin price” upravo na datum fakture, kako bi obračun bio ispravan. Također, trebate znati u kojem se poreznom razredu nalazite, jer to izravno utječe na visinu poreza koji plaćate.

Registracija djelatnosti – kako legalno raditi kao freelancer

U Hrvatskoj freelancer ne može samo tako primati novac bez ikakvih obveza – potreban je neki oblik registracije. Najčešći izbor među freelancerima je otvaranje paušalnog obrta jer je jednostavan za vođenje, ima manje birokracije i predvidive godišnje porezne obveze.

Paušalni obrt je idealan za one koji imaju prihode do određenog limita (trenutno 39.816,84 eura godišnje). Druga opcija je registracija samostalne djelatnosti ili sklapanje ugovora o djelu – ali to najčešće znači više papirologije i veću poreznu opterećenost.

Bez obzira na model koji odaberete, morate se prijaviti u Poreznu upravu, otvoriti žiro račun za primanje poslovnih uplata, i prijaviti se na obvezna osiguranja. Ako se freelancingom bavite neredovito, moguće je odraditi par poslova preko studentskog ugovora, ako ste još student, ili honorarno – ali sve to ima ograničenja.

Porezi i doprinosi koje freelanceri moraju plaćati

Ako radite kao paušalni obrtnik, plaćate fiksni godišnji porez koji ovisi o razredu u koji spadate – temeljen na visini godišnjih prihoda. Uz to, plaćate i prirez, koji varira ovisno o gradu ili općini u kojoj imate prebivalište.

Mjesečno morate plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje – i to bez obzira jeste li tekući mjesec imali posla ili ne. Na kraju godine predajete PO-SD obrazac, koji služi kao sažetak vaših poslovnih aktivnosti.

Ako prijeđete prag za ulazak u PDV sustav (trenutno oko 40.000 eura), postajete i obveznik PDV-a, što znači više administracije, ali i mogućnost odbitka pretporeza. Sve porezne obveze redovno se prate i bilježe, a neuredno vođenje poslovanja može vas skupo stajati, čak i ako nenamjerno nešto propustite.

Suradnja s inozemnim klijentima – posebnosti i izazovi

Rad s klijentima iz inozemstva donosi mnoge prednosti, ali i određene administrativne izazove. Često je riječ o projektima koji se plaćaju u stranim valutama, a freelanceri u Hrvatskoj najčešće koriste PayPal, Revolut ili devizne račune za naplatu.

Računi koje izdajete stranim klijentima moraju jasno prikazivati iznos, valutu i datum izdavanja. Bitno je voditi urednu evidenciju prihoda i konverzije u eure, kako biste pravilno prijavili zaradu. Mnogi freelanceri upravo zbog nezadovoljstva lokalnim poslovnim prilikama traže bolje plaćene i fleksibilnije poslove u inozemstvu – no to ne mijenja činjenicu da porez i dalje morate platiti u Hrvatskoj.

Također, kod rada s EU klijentima treba biti pažljiv s pravilima oko PDV-a, jer se neke usluge oporezuju u zemlji primatelja, dok se druge tretiraju drugačije. Sve to dodatno naglašava potrebu za osnovnim računovodstvenim znanjem.

Najčešće greške i kako ih izbjeći

Porezni sustav nije uvijek jednostavan, a freelanceri često griješe iz neznanja, ne iz zle namjere. Jedna od najčešćih grešaka je neprijavljivanje prihoda ili njihovo zakašnjelo prijavljivanje, što može rezultirati kaznama i zateznim kamatama.

Također, kod konverzije stranih valuta mnogi koriste pogrešan tečaj – primjerice onaj na dan kada su povukli sredstva, umjesto dana kada je prihod zapravo nastao. Još jedna česta pogreška je korištenje privatnog bankovnog računa za poslovne transakcije, što otežava praćenje i može stvoriti probleme kod porezne kontrole.

Mnogi zaboravljaju i na uredno vođenje evidencije o izdanim računima, što je zakonska obveza. Kako biste izbjegli ove greške, preporučuje se osnovna edukacija iz poreza i financija – ili suradnja s knjigovođom koji poznaje freelance modele poslovanja.

Zaključak

Freelance rad donosi veću slobodu, ali i odgovornost – osobito kada je riječ o porezima. Bilo da zarađujete u eurima, dolarima ili bitcoinu, hrvatski porezni propisi vas obvezuju na uredno i pravovremeno prijavljivanje prihoda. Uz osnovno razumijevanje sustava i dobru organizaciju, možete izbjeći greške i poslovati bez stresa.