Za razliku od prethodnih godina, u kojima se državni proračun dobro punio i praktično “eksponencijalno” rastao, ove godine punjenje je sporije, a deficit veći. Očito je državna potrošnja s nizom investicija u mnogo većem rastu nego su to prihodi, koji su pali s osnova ispunjavanja uvjeta za EU sredstva, uz veće troškove za obranu, i zasad još ne sasvim izvjesnu sezonu.

Kako pokazuju podatci Ministarstva financija, prihodi su iznosili 11,79 milijardi eura, samo 0,9 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno, rashodi su skočili za 11,5 posto, pa proračun bilježi prilično povećanje deficita, s pola milijarde eura u prvih pet mjeseci lani na gotovo 1,9 milijardi eura.

“Ljetni” trendovi

To će se vjerojatno s vremenom, pogotovo nakon turističke sezone, poravnati, ali činjenica je da rebalans proračuna još nije na dnevnom redu Vlade - vjerojatno baš zato što se čeka da se vide “ljetni” trendovi punjenja budžeta. I prošle godine rebalans je na dnevni red Vlade došao tek najesen, ali tada su podatci bili puno bolji. Lani su prihodi od PDV-a te od trošarina i drugih nameta bili u rebalansu veći od plana, i to za po približno 300 milijuna eura. Isto je bilo i s prihodom od poreza na dobit.

Ove godine prihodi od poreza, koji čine gotovo 60 posto ukupnih prihoda, pali su za 0,5 posto, a od PDV-a se slilo samo 1,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Takvom trendu vjerojatno je pridonio pad prometa u trgovini tijekom bojkota početkom godine, ali i slabiji turistički rezultati, osobito u svibnju ove godine. U lipnju je trend turističkih posjeta bio dobar, ali sada u srpnju, s lošijim vremenskim prilikama, znatno pada punjenje turističkih kapaciteta.

Već se dosta pisalo o tome da su podbacili prihodi iz fondova EU-a, i to za čak 40 posto početkom ove godine, na 570 milijuna eura u prvih šest mjeseci ove godine. Kako tumači oporbena SDP-ova zastupnica Sanja Radolović, vjerojatno je stvar u tome što je država napravila administrativne pripreme za brojne europske projekte, te je “papirnato” sve riješeno, ali sad u realizaciji to kasni jer nema na svim razinama kapaciteta za provedbu projekata gradnje vrtića, škola, komunalne infrastrukture i drugoga u rokovima koji su propisani. Možda u drugom dijelu godine pomogne nova ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman, koja ima veliko iskustvo u vođenju EU projekata i trošenju europskog novca. Ali ako “na terenu” nema dovoljno ljudskog i tehničkog kapaciteta da se provede sve što je ugovoreno, to jedan čovjek, makar i ministar, sigurno ne može sam rješavati.

Osobna potrošnja

Zanimljivo je, međutim, da padaju i prihodi od poreza na dobit, i to za gotovo pet posto u prvih pet mjeseci 2025. Vjerojatno je to odraz slabije gospodarske aktivnosti - začarani je to krug inflacije s jedne strane, koja smanjuje i osobnu potrošnju, a onda i prihoda tvrtki, a posljedično i državne naplate poreza na dobit. Analitičari RBA upozoravaju i na to da u Hrvatskoj naplata poreza općenito jako ovisi o osobnoj potrošnji - čak i relativno neuspjeli bojkot trgovina početkom godine utjecao je na trendove punjenja državnog budžeta, što znači da je porezni sustav izrazito osjetljiv čak i na mjesečne oscilacije, a kamoli godišnje.

Logično je da će onda država u rebalansu proračuna morati smanjivati potrošnju ili povećavati zaduživanje. Novinari koji prate Vladu, iako su posljednjih dana nekoliko puta to pokušavali, za izjave i interpretaciju ove situacije zasad nisu uspjeli dobiti ministra financija Marka Primorca - iz njegova resora samo šalju poruke da nema razloga za alarm jer se do kraja godine očekuje poravnanje prihoda i rashoda. Izgleda da je stvar u tome što je država prionula na potrošnju na nizu projekata, a tek čeka naplatu poreza od turizma, kao i poreza na dobit, koji se i inače konsolidira bliže kraju godine.

Objašnjavaju i kako se prihodi od EU fondova obračunavaju kvartalno, pa su podatci odmah drukčiji kad se ovim brojkama doda i lipanj, a ti će podatci biti poznati za nekoliko dana. Deficit je ove godine planiran na 2,3 posto BDP-a (odnosno oko dvije milijarde eura), a to su uobičajene brojke, kažu analitičari.

Očito, posljedica je to i velikog rasta plaća u javnoj upravi - plaće i mirovine čine gotovo dvije trećine svih rashoda države, a trend rasta izdvajanja za obranu također se morao osjetiti u prvih šest mjeseci ove godine. Naime, ta izdvajanja rastu s manje od 2 posto, na punih 2,5 posto, i sigurno da i to čini dio naglog povećanja potrošnje države. Dio tih ulaganja vidjet će se već na vojnom mimohodu 31. srpnja u Zagrebu, a s druge strane rashodi MORH-a jako rastu i zato što se sve priprema za uvođenje vojnog roka s početkom 2026. godine, s obzirom na to da se uređuju tri velike vojarne, u Slunju, Kninu i Požegi.