Industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji pala je u travnju prvi put od kraja prošle godine, a Hrvatska je bila među zemljama s najizrazitijim rastom, pokazali su u ponedjeljak podatci europskog statističkog ureda.

Na razini eurozone sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u travnju za 2,4 posto u odnosu prema ožujku, kada je, prema revidiranim podatcima, bilježila isti postotni rast, objavio je Eurostat. Na razini EU-a smanjena je za 1,8 posto, nakon što je u ožujku bila porasla 1,9 posto. Podatci pokazuju da se proizvodnja na oba područja smanjila prvi put od prosinca.

Najviše je i u eurozoni i u EU-u smanjena proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za tri odnosno za dva posto. Znatno je na području zajedničke europske valute pala i proizvodnja energije, za 1,6 posto u usporedbi s ožujkom. Blizu je i sektor kapitalnih dobara s padom proizvodnje za 1,1 posto.

Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini bilježila je u travnju Irska, za 15,2 posto, pokazuju Eurostatovi podatci. Slijede Malta i Litva, gdje je smanjena za 6,2 odnosno za tri posto. Najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini bilježila je Danska, za 3,5 posto. Blizu je i Luksemburg, gdje je porasla za 3,2 posto.

Slijede Hrvatska i Švedska s rastom industrijske proizvodnje u travnju za 2,5 posto u odnosu prema ožujku. Podatci za Hrvatsku pokazuju tako oporavak u usporedbi s početkom proljeća, kada se bila smanjila za 1,5 posto. Blizu je Hrvatskoj i Švedskoj u travnju bila i Rumunjska s rastom proizvodnje na mjesečnoj razini za 2,3 posto.

Godišnja usporedba pokazuje pak da je industrijska proizvodnja u eurozoni u travnju porasla za 0,8 posto, signalizirajući naglo usporavanje u odnosu prema ožujku, kada je, prema revidiranim podatcima, povećana za 3,7 posto. Posustala je i industrija na razini EU-a, prema rastu proizvodnje u travnju za 0,6 posto u odnosu prema istom prošlogodišnjem mjesecu. U ožujku bila je porasla za revidiranih 2,8 posto.

Najveći je rast na oba područja u travnju bilježio sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 6,1 posto u eurozoni i za 4,1 posto u EU-u. Proizvodnja energije na području zajedničke europske valute gotovo je stagnirala nakon što je u ožujku bila porasla za 1,9 posto. Sektor intermedijarnih dobara u eurozoni bilježio je 1,0-postotni pad proizvodnje, nakon skromnog, 0,4-postotnog, rasta na početku proljeća.

Daleko je najviše u travnju i na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 18,4 posto, pokazuje izvješće Eurostata. Dvoznamenkasti rast bilježila je i Finska, za 10,2 posto. Slijedi Hrvatska s rastom proizvodnje u travnju za 6,5 posto u odnosu prema istom prošlogodišnjem mjesecu. U ožujku je bila porasla za 3,2 posto, pokazuju revidirani Eurostatovi podatci. Najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je pak u travnju Danska, za 11,6 posto. Slijedi Bugarska gdje se smanjila za 10,5 posto.