Građani Hrvatske sve bolje upravljaju vlastitim financijama, pa tako njih 36 % očekuje poboljšanje financijske situacije u sljedećih godinu dana, a 32 % smatra da im je sada bolje nego prije godinu dana, pokazalo je novo istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve.

Online-istraživanje provedeno je u travnju na uzorku od 1023 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina, izvijestili su iz Mastercarda. Prema istraživanju, prosječna mjesečna raspoloživa sredstva građana narasla su na 1154 eura, što je povećanje od 119 eura u odnosu prema prethodnoj godini.

Istraživanje je pokazalo i da 80 % ispitanika bilježi porast mjesečne potrošnje kućanstva zbog poremećaja na tržištu, kao što su energetska kriza i inflacija. Njih 31 % navelo je da je porast troškova znatno veći, a njih 48 % nešto veći. Oko 16 % ispitanika troši jednako kao i prije, a njih pet posto ima manje troškove. Najviše sredstava imaju građani u dobi od 40 do 55 godina, dok mladi od 18 do 29 godina raspolažu s najmanje, prosječno s 845 eura. Gotovo petina ispitanika (19 %) iz te skupine navodi kako nema nikakva osobna raspoloživa sredstva, oslanjajući se pritom na financijsku potporu obitelji ili partnera.

Najveći dio mjesečnih sredstava i dalje odlazi na hranu i piće, s prosječnim udjelom od 22 % ukupnih mjesečnih troškova. Slijede izdatci za odjeću i obuću (15 %), otplate kredita (11 %) te štednju i ulaganja (10 %).

Istraživanje je pokazalo i da se većina građana aktivno angažira kako bi smanjila troškove i sačuvala stabilnost kućnog budžeta. Najčešći oblici štednje uključuju kupnju na akcijama i rasprodajama (56 %), smanjenje naručivanja hrane iz restorana (48 %) i uspoređivanje cijena u trgovinama (47 %).

Građani se također češće odlučuju za kupnju privatnih marki, korištenje jeftinijom električnom energijom i čak prodaju stvari kojima se više ne koriste. Žene su pritom aktivnije od muškaraca u primjeni tih strategija štednje, a muškarci češće razmatraju alternativne izvore energije.

Prema istraživanju, ove je godine zabilježen blagi porast udjela onih koji svoju trenutačnu financijsku situaciju procjenjuju lošijom nego prije godinu dana (27 %), što je četiri postotna boda više nego 2024. Blago je porastao broj onih koji očekuju pogoršanje u budućnosti – no i dalje je nizak i iznosi 18 %.

Glavni izvori zabrinutosti za 61 % ispitanika su inflacija i rast cijena, slijede kriminal i korupcija te imigrantski val i dolazak stranih radnika. Mlade između 18 i 29 godina više od prosjeka zabrinjava nemogućnost plaćanja vlastitih troškova i porast stope nezaposlenosti. Građane starije od 50 godina najviše zabrinjavaju kriminal, pad životnog standarda i smanjenje kvalitete zdravstvene skrbi.

Istraživanje je pokazalo kako više od trećine zaposlenih građana strahuje da bi moglo ostati bez posla, što je porast od četiri postotna boda u odnosu prema prošloj godini. Taj je strah najizraženiji među mladima, građanima srednjih prihoda i među stanovnicima Slavonije.