Europska komisija je u srijedu o okviru proljetnog paketa Europskog semestra objavila preporuke državama članicama u pogledu njihovih ekonomskih politika i reformi. Hrvatska je dobila pet preporuka. Prva se odnosi na povećanje troškova za obranu, da iskoristi nacionalnu klauzulu o odstupanju od fiskalnih pravila za veća ulaganja u obranu.

Komisija je preporučila Vijeću EU-a da za 15 država članica, među kojima je i Hrvatska, odobri korištenje nacionalne klauzule koja im omogućuje odstupanje od europskih fiskalnih pravila za potrebe većeg ulaganja u obranu. Države koje su zatražile aktiviranje te klauzule i koje dobiju odobrenje za to moći će povećati svoje obrambene proračunske izdatke do 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje u razdoblju 2025. - 2028. a da pritom protiv njih neće biti pokrenut postupak zbog kršenja fiskalnih pravila. Polazna točka za izračun povećanja bit će izdaci u 2021. godini.

U drugoj preporuci Komisija poziva Hrvatsku da ubrza provedbu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, to jest da na vrijeme dovrši reforme koje su predviđene tim planom budući da je za to preostalo samo nešto više od godinu dana. Iako Europski parlament priprema rezoluciju u kojoj namjerava zatražiti produljenje tih rokova, u Komisiji ističu da ne postoji mogućnost da se to napravi. Preporuka je i da se ubrza provedba programa kohezijske politike 2021. - 2027.

U trećoj preporuci traži se rješavanje pitanja fragmentacije javnih istraživačkih institucija i sveučilišta spajanjem tamo gdje je to primjereno. Traži se poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj, da se poveća pristup raznolikim izvorima financiranja za poduzeća i promovira tržište kapitala daljnjim olakšavanjem sudjelovanja malih ulagača, uključujući tržište obveznica, rješavanjem prepreka uvrštavanju na burzu. Traži se i jačanje učinkovitosti javne uprave na lokalnoj razini spajanjem funkcija i/ili općina.

Prema četvrtoj preporuci, Hrvatska bi trebala riješiti visoke cijene električne energije za poduzeća ubrzavanjem razvoja projekata obnovljivih izvora energije i priključenja na mrežu, zatim unaprijediti mrežu za prijenos i distribuciju električne energije. Preporučuje se ulaganje u skladištenje električne energije i brže uvođenje pametnih brojila. Komisija navodi da je u prvoj polovinci 2024. godine Hrvatska imala treću najvišu cijenu električne energije u EU-u za poslovne/industrijske potrošače, što ograničava cjenovnu konkurentnost hrvatskih tvrtki.

U petoj preporuci predlaže se da se nedostatak radne snage rješava uklanjanjem prepreka za sudjelovanje na tržištu rada, jačanjem obrazovanja na svim razinama, posebice u području STEM-a. Preporučuje se smanjenje siromaštva i nejednakosti dohotka povećanjem adekvatnosti socijalnih naknada, uključujući mirovine, uz održavanje fiskalne održivosti. Preporučuje se poboljšanje pristup formalnoj dugotrajnoj skrbi u kući i u zajednici, promicanje geografski uravnotežene raspodjele zdravstvenih radnika i ustanova, ulaganje u e-zdravstvo i tješnja suradnja između svih razina javne uprave u području zdravstvene politike.