Sa svojom razvedenom obalom, kristalnim morem i više od tisuću uvala i otoka, Hrvatska je posljednjih godina doživjela turistički procvat. Samo prošle godine posjetilo ju je više od 20 milijuna ljudi, piše francuska agencija AFP.

Umjetne plaže

No stručnjake zabrinjava utjecaj turizma na morski život i okoliš duž gotovo 6000 kilometara obale. Plaža Sakarun na Dugom otoku često se naziva hrvatskim Karibima. Turistički brodovi sidre se u tirkiznim vodama zaljeva i kreću se prema njegovu bijelom pijesku. Neki su se posjetitelji, međutim, žalili na neuglednu posidoniju, tamnu mediteransku morsku travu na obali, što je dovelo do njezina uklanjanja. Teška mehanizacija uklonila je i sediment, što je rezultiralo postupnim nestankom pješčane plaže u posljednjem desetljeću. Hrvatska ima mali broj pješčanih i šljunčanih plaža, uglavnom su stjenovite.

- Nemamo puno pješčanih plaža, pa je važno da se pijesak koji imamo zaštiti - rekla je geologinja Kristina Pikelj s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Godine 2021. pokrenula je projekt praćenja situacije na Sakarunu i edukacije lokalnog stanovništva i turista o vitalnoj ulozi koju igraju takozvana pluća mora. Posidonija, važno skladište ugljika i proizvođač kisika, ključna je za usporavanje učinaka klimatskih promjena, a ujedno je i vitalna za morska staništa te štiti plaže od erozije.

PIXSELL

- Pokušavamo podići svijest javnosti i nešto postići izravno terenskim i laboratorijskim radom. Naša generacija može nešto postići u tom smislu - kazala je Marija Meklav, jedna od tri studentice koje su sudjelovale u projektu očuvanja posidonije u Sakarunu.

Osvajanje mora

S porastom broja turista lokalne vlasti za njih proširuju plaže. Na nekim lokacijama provedeno je takozvano hranjenje plaža - dodavanje sedimenta za sanaciju prirodne erozije. No ta se tehnika koristila i za prekrivanje prirodno stjenovitih dijelova šljunkom. Tijekom zime more ga odnosi, što znači da se skupi proces mora ponavljati svake sezone. Dalibor Carević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekao je da je u mjestima poput Primoštena, često nazivanog gradom plaža, ta praksa otišla predaleko. Stručnjaci su više puta upozoravali na uklanjanje stotina metara stijena duž jedne od središnjih plaža. Stijene su mljevene i pomiješane s kamenjem iz kamenoloma kako bi se napravila umjetna šljunčana plaža, koja je otvorena 2011. godine, a proces se ponavlja svake godine. Satelitske snimke pokazuju da se obala na plaži Mala Raduča pomaknula za oko 20 metara prema moru u manje od desetljeća. Dugogodišnji primoštenski gradonačelnik Stipe Petrina, međutim, rekao je da je uređenje plaža ključno za grad koji potpuno ovisi o turizmu.

- Ne može se imati smještajni kapacitet za 15.000 ljudi, a plaže za 2000 - rekao je za AFP, uspoređujući to sa skijalištem koje ugošćuje tisuće skijaša, ali nudi samo nekoliko stotina metara staza.

Suprotno od Italije, Španjolske, Nizozemske ili Francuske, koje također "dohranjuju" svoje plaže, malo rijeka ulijeva se u Jadransko more u Hrvatskoj, što čini njegov ekosustav ranjivijim, jer je manje naviknut na dodatni unos sedimenta. Prekomjerna gradnja čak i na zaštićenim morskim područjima, betoniranje, nepoštovanje propisa i goleme flote čarter-brodova također uzimaju svoj danak. Broj parkirališta, marina, luka i cesta također raste. Jedino dugoročno rješenje jet podizanje svijesti među lokalnim stanovništvom i vlastima te edukacija, rekli su stručnjaci, koji zahtijevaju održivija rješenja.

- To osvajanje mora nije dobro i treba ga obeshrabrivati - rekao je Carević.