Poljoprivreda traktor polje oranica oranje ilustracija SlavonijaMario Mihaljevic
Mario Mihaljević
28.5.2025., 10:00
budućnost poljoprivrede

Europski građani ključnim pitanjem smatraju stabilnu opskrbu hranom

Uz novac, proizvođači trebaju biti motivirani i manjim administriranjem, kvalitetom života sela

Više no ikada prije hrana, poljoprivredno-prehrambena proizvodnja, strateško je pitanje u aktualnom trenutku, punom izazova na globalnoj razini – od geopolitičkih previranja izazvanih ratnim sukobima, klimatskih promjena, trgovinske politike Trumpove Amerike do depopulacije sela, zagađenosti okoliša. U takvim okolnostima pitanje samodostatnosti na najvišoj je razini. K tomu, na temelju najnovijih rezultata Eurobarometra, građani EU-a ključnim pitanjem smatraju upravo stabilnu opskrbu hranom.

23.05.2025., Zagreb - Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic u Banskim dvorima primio je povjerenika Europske komisije za poljoprivredu i hranu Christophea Hansena. Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

Christoph Hansen

PIXSELL

Svjesna svih tih izazova, Europska komisija izradila je Viziju za poljoprivredu i hranu za 2040. – "Zajedničko oblikovanje privlačnog poljoprivrednog i prehrambenog sektora EU-a za buduće generacije" i "Put prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru". Na zajedničkoj sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu i Odbora za europske poslove Viziju je predstavio povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen. U šest mjeseci RH je 15. od 27 članica u kojima je predstavio Viziju, čija je komunikacija donesena u veljači 2025. i donosi ambiciozan plan za budućnost poljoprivrede i hrane u Europi.

Omnibus paket mjera

Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže kako je sve to samo - deklarativno.

OSIJEK- 23.05.2022., Trg Ante Starčevića 2, radionica "Lanci vrijednosti u biokemiji", Matija BrlošićFoto: Andrea Ilakovac

Matija Brlošić

Andrea Ilakovac

- Proračun EU-a za poljoprivredu samo je tri posto; puno se priča, a ništa se ne događa. Najveća opasnost je da postoje smjernice, mogućnost da to ide u Kohezijski fond i izgubit će se jer će drugi investitori i političari biti jači nego sektor poljoprivrede, koji ne može biti jak ni utjecajan jer zapošljava vrlo mali broj ljudi. Inflacija je gotovo 30 posto od početka programskog razdoblja 2022. - 2027. godine. Dakle, nitko ju ne ugrađuje unutra, naš proračun je jednak i to sve govori da je sve što se priča o pomoći poljoprivredi deklarativno. Nemamo temelja vjerovati u to, naslušali smo se takvih priča - kaže Brlošić.

Naša omotnica, dodaje, iznosi više od 700 milijuna eura godišnje, što je, ocjenjuje, značajna svota, no taj je novac loše raspoređen. "Imate LAG-ove koji trebaju pomagati poljoprivrednike, no ljudi čekaju i dvije godine da im se sredstva odobre", dodaje Brlošić.

Vizija obuhvaća četiri prioriteta za europski poljoprivredno-prehrambeni sustav za 2040., a to su izgradnja privlačnog poljoprivredno-prehrambenog sektora EU-a, zatim poticanje konkurentnog poljoprivrednog sektora otpornog na rastuću globalnu konkurenciju i šokove, potom osiguravanje uvjeta za sektor koji će biti otporan na promjene u budućnosti, te usmjerenost na hranu, pravedne životne i radne uvjete u ruralnim područjima, za što načelnica Općine Trnava Irena Mikić Brezna kaže kako su ruralne sredine podigle kvalitetu života jer su dobile više mogućnosti financiranja.

- Veća je i mogućnost gradnje nekih sadržaja za koje vjerujem da ih bez tog novca ne bi bilo - gradnje vrtića, vodoopksrbe, nerazvrstanih cesta, pa i programa Zaželi. Iz tih izvora financiranja mislilo se i na sadržaje za osmišljeno slobodno vrijeme na selu, jer i to je za ostanak mladih na selu, a time i na mlade poljoprivrednike - kaže Mikić Brezina, čija općina je vinogradarsko-ratarski kraj, a stočarstvo je zbog problema sa zemljom doživjelo pad.

slavonija...vinkovci...08.07.2024.velika sala uprave suma podruznica vinkovci; odbor za poljoprivredu hrvatskoga sabora odrzao tematsku sjednicu "revitalizacija suma pogodjenih elementarnim nepogodama i jacanje otpornosti suma i cijelog sumarskog sektora na utjecaj klimatskih promjena"; na fotki - marijana petir, predsjednica odbora za poljoprivredu hrvatskog sabora;foto Gordan Panić

Marijana Petir

Gordan Panić

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir ukazuje na potrebu dijaloga s ciljem izgradnje povjerenja između donositelja odluka i poljoprivrednika, pred koje se stavljaju pojačani zahtjevi i očekivanja i - sve manje novca. Tu su i specifičnosti država članica koje se ne koriste jednako dugo EU fondovima, pa nisu ni imale jednaku priliku za rast produktivnosti i konkurentnosti svoje poljoprivrede, niti sve države stvaraju jednak pritisak na okoliš, pa nije pravedno pred sve stavljati iste obveze. RH već sada, naglasila je, upotrebljava upola manje pesticida, mineralnih gnojiva i antimikrobnih sredstava od prosjeka EU-a i to treba uzeti u obzir pri utvrđivanju zelenih ambicija.

- Potrebno je zadržati stabilnost financiranja Zajedničke poljoprivredne politike kao zasebne politike temeljene na dva stupa - izravna plaćanja i ruralni razvoj, uz redefiniranje prioriteta kako bi odgovarali stvarnim potrebama poljoprivrednika. Stoga ih moramo pitati što njima treba da bi ostali na selu i nastavili poljoprivrednu proizvodnju, za što novac neće biti dovoljna motivacija ako ne učinimo sve što je potrebno kako bi od toga mogli pristojno živjeti - kaže Petir.

No u vremenu pojačanih zahtjeva i očekivanja poljoprivrednik je sve manje proizvođač hrane, a pod teretom glomazne papirologije sve više – administrator. Nadalje, stenje i pod teretom nepoštenih trgovačkih praksi, koje uglavnom generiraju trgovački lanci i otkupljivači, pa ga je potrebno zaštititi od toga. Upravo u tom području, kaže Petir, tražimo pooštravanje zakonodavstva vezanog uz suzbijanje takvih praksi i veću pravednost i transparentnost u formiranju marži.

Povjerenik za administrativno rasterećenje poljoprivrednika Hansen najavljuje – Omnibus paket pojednostavljenja. "Znatno bi trebao rasteretiti poljoprivrednike i vjerujem da će i hrvatski poljoprivrednici biti zadovoljni", ističe Hansen. EU od Omnibus paketa mjera očekuje uštede od šest milijardi eura na administrativnim troškovima. Pojednostavljenja se najavljuju i za ekološke proizvođače.

Samo 12 % mladih poljoprivrednika

- Prvo su nam nametnuli ogromnu administraciju, a sada najavljuju da će ju smanjiti, u što ne vjerujemo, dapače. Prvo ćemo te ugušiti pa ćemo te onda staviti na umjetno disanje, tako to izgleda. Što ste nam ju uopće nametali?! - komentira najave Omnibus paketa pojednostavljenja Brlošić.

Iz dosadašnjih razgovora s poljoprivrednicima Hansen izdvaja tri glavna zahtjeva - poštenije cijene za kvalitetne proizvode, nepoštene trgovačke prakse i slabosti prekograničnih instrumenata. Za rješavanje tih problema predlaže udruživanje poljoprivrednika u zadruge. Dobra iskustva u Francuskoj i Belgiji kažu da se one uspješno bore za zahtjeve članova. U sklopu Vizije istaknuo je potrebu za boljim upravljanjem rizikom, pa paket mjera predviđa mogućnost izdvajanja od tri posto za programe pomoći za štete nastale zbog prirodnih nepogoda. Svi ti prijedlozi Vizije moraju dobiti zeleno svjetlo nacionalnih parlamenata. "Očekujemo da će se ukupni administrativni troškovi smanjiti za 1,7 milijardi eura godišnje", izvijestio je Hansen.

Ističe i demografski problem u poljoprivredi – prosječna dob poljoprivrednika u EU-u je 57 godina, tek ih je 12 posto mlađe od 40 godina, što je alarmantna činjenica za buduću poljoprivrednu proizvodnju. Izdvaja se Austrija, gdje se to zvanje visoko cijeni u društvu, a gdje su mlađi od 40 godina koji se bave poljoprivredom na drugom mjestu, odmah iza liječnika.

Stočar Hrvoje Glavačević iz Strizivojne sa zadovoljstvom ističe kako je i njegov sin krenuo njegovim stopama - bavi se poljoprivredom i također ima OPG. Glavačević je u hipu nabrojio desetak takvih primjera u selu, iako, dodaje, njegova katastarska općina ima malo zemlje.

- Volim da se tako sačuva naše gospodarstvo i da se predaje iz naraštaja u naraštaj, da ga sin danas-sutra preda i svom sinu. Sigurnije je, pogotovo u budućnosti, da čovjek ima nešto svoje, to više što je sve nesigurnija dobava hrane - kaže Glavačević.

- Geopolitička situacija, trgovački rat SAD-a, pitanje Kine... sve to zahtijeva dodatne napore kako svoje poljoprivrednike ne bismo doveli do krajnjih granica izdržljivosti. Trenutačno se za sigurnost hrane izdvaja 0,3 posto BDP-a. Rasprave o Višegodišnjem financijskom okviru tek su počele, stoga će pristup mladih poljoprivrednika sredstvima ovisiti o doprinosima država članica - kaže Hansen.

Europska komisija najavila je da će 2025. predložiti sveobuhvatni paket za pojednostavnjenje postojećeg poljoprivrednog zakonodavnog okvira, zajedno s digitalnom strategijom za poljoprivredu. Vizija za poljoprivredu i hranu predložena je kao prioritetna inicijativa u prvih 100 dana mandata ove Komisije. Na temelju izvješća o strateškom dijalogu o budućnosti poljoprivrede EU-a i uz savjetovanje s Europskim odborom za poljoprivredu i hranu, Vizijom se želi osigurati dugoročna konkurentnost i održivost poljoprivrednog sektora Unije. 

Zaštititi od GMO-a i patentiranja sjemena

Upozoravajući na neodgovorena pitanja u Viziji, poput zahtjeva da se podupre europska proizvodnja mineralnih gnojiva, zaštite pčelinje zajednice te na razini EU-a definiraju rokovi zamrznutog mesa, Petir ukazuje na nove genomske tehnike, u kojima ne vidi rješenje, nego nove probleme. “Ne želimo ih u RH jer se na mala vrata uvodi GMO i patentiranje sjemena, što će stvoriti ovisnost poljoprivredne proizvodnje o multinacionalnim kompanijama. To je suprotno interesima europskih poljoprivrednika i naše prehrambene sigurnosti”, naglasila je Petir, pozvavši Hansena da se tom pitanju pristupi transparentno i znanstveno utemeljeno, uzimajući u obzir poljoprivredni, okolišni i zdravstveni aspekt, poštujući načela opreza i supsidijarnosti, što sada nije tako.