Hrvatska poljoprivreda ne proizvodi dovoljno, nije ni konkurentna, a poljoprivredna proizvodnja jedva da se pomaknula od vremena prije ulaska u Europsku uniju. Od 2014. godine uvoz je narastao za četiri milijarde eura, na 6,4 milijarde. Pokrivenost uvoza izvozom je samo 61,15 posto. Godinama uvozimo najviše mesa, pogotovo svinjetine, uvozimo sve više kruha i pekarskih proizvoda, pića, alkohola, octa, stočne hrane, kakaovca i povrća. Ono što naši građani najviše troše, to najviše i uvozimo, rekla je savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić na konfereciji “Budućnost hrane i maloprodaje” održanoj pod pokroviteljsvom Ministarstva poljoprivrede, dodavši da nam je prošle godine kukuruz bio glavni izvozni proizvod, a godinu ranije čokolada.

Deficit uvoza

Deficit kod uvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda iznosi 2,4 milijarde eura uz rast uvoza za 600 milijuna eura, napomenula je Blažić.

- Potrebna su nam daleko veća sredstva nego što su dosad isplaćena i planirana. Nedostaju ulaganja u kapital, tehnologiju, istraživanje i razvoj - rekla je Blažić. Kaže da je Vlada prepoznala ključne probleme i mogućnosti, no ciljevi i potrebe nisu usklađeni s potrebnim intervencijama.

Manjak u vanjskotrgovinskoj bilanci poljoprivrednih proizvoda posljedica je činjenice da hrvatska poljoprivredna proizvodnja nije samodostatna, osim u žitaricama, uljaricama, živim životinjama i ribi. Sudionici konferencije složili su se da je potrebno raditi na jačanju preradbenih i skladišnih kapaciteta jer izvozimo kvalitetnu sirovinu i žive životinje, a uvozimo gotove proizvode više dodane vrijednosti, ali niže kvalitete. U slučaju poremećaja u opskrbnim lancima, poput carinskog rata ili pandemije, i posljedično zatvaranja granica, u pojedinim bismo sektorima izdržali dosta dugo i ne bi došlo do tektonskog poremećaja, kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, no u nekim sektorima bismo imali “zanimljivih problema”, prije svega u mesnom i mlječnom sektoru.

Na konferenciji je istaknuto i da je sigurnost opskrbe hranom danas važna kao i obrambena sigurnost. Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić razbio je mit o tome da imamo bogomdanu zemlju za poljoprivredu.

Nedostaje znanja

- Mi nemamo tla koja su prebogata humusom, u jednom periodu godine imamo previsoke temperature, sušni period, zatim periode s prekomjernim količinama oborine, a i svjedoci smo kasnih mrazova, što jako otežava uzgoj biljaka, a to pogoduje bolestima, štetnicima i korovima - navodi Mešić i dodaje da nam kronično nedostaje stručnog znanja u poljoprivredi, kao i preradbenih kapaciteta.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak najavio je novi Zakon o državnom zemljištvu i Zakon o komasaciji kojim bi se spriječila rasparcelizacija, odnosno potaknulo okrupnjavanje zemljišta. Podsjetio je da imamo 164.000 registriranih poljoprivrednika, od čega su dvije trećine OPG-ovi koji su samoopskrbni, dok velike subjekte treba usmjeriti u ulaganja u preradbene kapacitete, poput mlinova.

Predsjednik Udruge trgovine Hrvatske udruge poslodavaca Martin Evačić ističe da se domaći trgovci trude nabaviti domaće proizvode, no voća, povrća, svinjetine i junetine, kaže, apsolutno ne mogu nabaviti u dovoljnim količinama od hrvatskih proizvođača.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić napomenuo je da su trgovačke marže 4 posto, što je ispod prinosa državne obveznice te zaključio da je lakše kupiti obveznicu nego se baviti trgovinom. “Kada ne bi bilo tolikog rasta kupovne moći, ne bi rasle ni cijene”, dodao je.

Voditelj centra za sigurnost hrane pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu Dražen Knežević podsjetio je da je prije tjedan dana Svjetska trgovinska organizacija objavila procjenu za 2025. prema kojoj se očekuje pad trgovinske razmjene veći nego u vrijeme pandemije, a u tom slučaju je, kaže, moguća refleksija na Hrvatsku.