Prirodni plin još će dugi niz godina biti ključni izvor energije, ne samo kao tranzicijski energent u prelasku na obnovljive izvore već vrlo vjerojatno i nakon toga, kao jamstvo stabilnosti energetskih sustava u Europi - moglo se čuti na jubilarnom, 40. Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin, koji je u srijedu započeo u opatijskom Grand hotelu Adriatic. Susret je, uz hrvatske stručnjake i predstavnike brojnih državnih i znanstvenih institucija i tvrtki, okupio i stručnjake iz dvadesetak europskih zemalja.

Hrvatska spremna

Od projekata značajnih za hrvatsko tržište plina istaknuto je udvostručenje kapaciteta LNG terminala na Krku, širenje transportne plinske mreže s izgradnjom interkonekcija prema susjednim državama - Mađarskoj, Sloveniji i BiH te izgradnja novog podzemnog skladišta plina.

Uz pitanja budućnosti plina kao jednog od ključnih energenata raspravljalo se i o njegovoj ulozi u poticanju rasta i osiguravanju održive budućnosti, stabilnosti tržišta u kontekstu globalnih izazova te političkih i ekonomskih okolnosti, kao i o ulozi plina u globalnoj tranziciji i brojnim drugim temama vezanima uz prirodni plin, za kojim potražnja u svijetu i dalje raste, a već je, prema riječima stručnjaka, odavno prestao biti samo izvor energije, postavši i važan čimbenik u pitanjima ekonomske, energetske i političke stabilnosti.

HINA/Miljenko KLEPAC

Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, na početku susreta istaknuo je važnost ove konferencije koja se održava već 40 godina i na kojoj se tijekom četiri desetljeća raspravljalo o brojnim temama važnim za sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj, poput LNG terminala koji je prije nekoliko godina izgrađen, i to upravo u trenutku kad se velik dio Europe suočio s krizom opskrbe tim energentom.

- Izgrađen je na vrijeme, pa nismo osjetili krizu na način da bismo bili dovedeni do situacije u kojoj bismo kao kućanstva i gospodarstvo ostali bez plina. Europa nije bila spremna za promjene, danas se prilagođavamo novoj situaciji, a za dvije-tri godine mogli bismo biti neovisni o ruskom plinu u potpunosti, kao EU, ako ne dođe do nekih značajnih promjena koje zasad nisu na vidiku - rekao je Pudić, najavivši brojne rasprave ne samo o prirodnom plinu već i obnovljivim izvorima energije te o vodiku.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar je također istaknuo kako sigurnost opskrbe energijom hrvatskih građana i industrije nije bila upitna ni u najzahtjevnijim trenucima energetske krize.

- To što smo postigli s prirodnim plinom nastojimo postići i s električnom energijom, kao i s vodikom i emisijama CO2. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i RePowerEU osigurano je milijardu i 430 milijuna eura za energetski sektor, što pokazuje koliko se ozbiljno pristupa izgradnji održivog, otpornog i tehnološki naprednog energetskog sustava, koji će biti temelj energetske tranzicije i sigurnosti u godinama koje dolaze - rekao je Špehar.

Sigurnost opskrbe

Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave Ine, naglasila je kako je nacionalna naftna kompanija pokrenula niz projekata u sektoru obnovljivih izvora energije, poput proizvodnje zelenog vodika i biometana, ali je najavila i povećanje proizvodnje ugljikovodika, nafte i plina iz postojećih i novopronađenih ležišta u Hrvatskoj.

- Zbog sigurnosti opskrbe, domaća proizvodnja najvažniji je faktor. Ina ne može činiti čuda, jer svi znamo da se već duže od desetljeća Ina suočava s padom proizvodnje iz postojećih eksploatacijskih polja. Novost je da taj trend može biti zaustavljen. Ne u periodu od desetljeća pred nama, ali barem u sljedećih pet-šest godina. Ina je predana ulaganjima financijskih i ljudskih resursa kako bi zaustavila pad i započela rast proizvodnje s domaćih nalazišta plina i nafte. Za to nam čak nisu potrebna ni značajna nova nalazišta, već samo da privedemo proizvodnji već potvrđena nalazišta i da razradimo postojeća eksploatacijska područja. U tom slučaju, do 2027. godine moći ćemo hrvatsku proizvodnju ugljikovodika povećati za četiri tisuće ekvivalenata barela nafte na dan. Time bismo današnji uvoz smanjili za sedam do deset posto - rekla je Ortutay.