Stanovi odnosno njihov manjak velik su problem u Europskoj uniji. Što europske vlade rade o tom pitanju? I kako u tome sudjeluje Europska komisija?

“Gotovo 900.000 ljudi u Europi trenutačno je bez doma. Svake noći u Europi stanovništvo jednog Marseillea ili Torina nema dom", rekao je europski povjerenik za energetiku i stanovanje Dan Jorgensen na prvom sastanku Posebnog odbora za stambenu krizu u Europskom parlamentu, piše Europska novinska redakcija (ENR) u kojoj je i Hina. Gotovo deset posto stanovništva Europske unije troši 40 posto ili više svojih prihoda na stanovanje i povezane troškove, kaže Jorgensen. Dodaje da su posljednjih 15 godina stanarine u EU-u porasle za oko četvrtinu u realnom iznosu, a cijene stambenih jedinica za oko polovinu.
"Te brojke, i ljudi iza njih, bit su stambene krize u Europi. I ja mislim da ćete se složiti sa mnom: te su brojke jednostavno neprihvatljive", rekao je.

Danski povjerenik predstavio je svoje planove za pomoć EU-u da riješi stambenu krizu. Jorgensen je rekao da će Komisija objaviti svoj prvi Europski plan za priuštivo stanovanje. Plan će ponuditi tehničku pomoć gradovima i državama članicama i fokusirati se na ulaganja i vještine. Komisija će pripremiti Europsku strategiju za stanogradnju kako bi se podržalo ponudu stambenih jedinica, uspostaviti paneuropsku investicijsku platformu za priuštivo i održivo stanovanje, provesti analizu utjecaja špekulacija sa stambenim jedinicama i podržati članice da udvostruče planirana ulaganja u priuštivo stanovanje u sklopu kohezijske politike. Cilj je i rješavanje sistemskih pitanja povezanih s kratkoročnim iznajmljivanjem stambenih jedinica, iznošenje prijedloga za rješavanje neučinkovitog korištenja praznih stambenih jedinica i revidiranje pravila o državnim potporama kako bi se omogućilo mjere potpore za stanovanje, prije svega kad je riječ o energetskoj učinkovitosti i socijalnom stanovanju. Povjerenik je spomenuo da Europska unija nije izravno nadležna za stambenu politiku. Međutim, lokalne vlasti u europskim gradovima zauzimaju se za više akcije na razini EU-a.

Gradonačelnici 12 europskih gradova, Rima, Bologne, Amsterdama, Atene, Barcelone, Budimpešte, Pariza, Varšave, Lisabona, Lyona, Genta i Leipziga, udružili su se kako bi pozvali da se najkasnije do 2027. donese hitni plan za rješavanje stambene krize.
Gradonačelnici žele da financijska sredstva za stanovanje budu izuzeta iz europskih fiskalnih pravila koja ograničavaju vladinu potrošnju. Također žele da novac koji nije potrošen za oporavak od pandemije COVID-a bude preraspodijeljen. Uz to, gradonačelnici su se sastali s Jorgensenom u Bruxellesu, istaknuvši da problem ne može čekati idući EU proračun da se nešto poduzme. Dvanaestero gradonačelnika pripremit će također akcijski plan za stanovanje za Komisiju. Matteo Lepore, gradonačelnik Bologne, posebno je naglasio da je u Italiji između 10 i 15 posto privatnih stambenih jedinica prazno.

U povjerenikovoj domovini Danskoj stanarine i cijene stambenih jedinica također rastu. Cijene stanova porasle su 2024. i očekuje se da će 2025. nastaviti rasti. Jedna od velikih danskih banaka, Nykredit, očekuje da će prosječne cijene stambenih jedinica u Danskoj ove godine porasti za 4,4 posto. Način na koji Danska želi riješiti problem stambenog fonda, posebno manjak stanova s priuštivom stanarinom, jest da pretvori stanove za privremeni smještaj studenata u priuštive i stalne javne stanove.

Austrija, cijenjena u EU-u po svojem stambenom fondu i kvaliteti socijalnih stanova u Beču, nije imuna na to pitanje. Nova austrijska vlada planira kroz iduće tri godine postupno ograničiti stanarine na reguliranom tržištu. Od 2028. povećanje stanarina u "cijelom stambenom sektoru" bit će ograničeno na najviše tri posto.