Proračun za 2025. baziran je na (pre)visokom optimizmu, ocjenjuje Hrvatska udruga poslodavaca u analitičkom prilogu HUP Fokus tjedna, u kojemu prognozira nešto nižu stopu rasta.

Projekcije proračunskih prihoda u 2025. godini temelje se na očekivanju rasta BDP-a od 3,2 posto, u skladu s recentnim prognozama HNB-a i Europske komisije (3,3 posto), podsjećaju poslodavci. Dodaju da, u kontekstu recesije u ključnim ekonomijama europodručja u drugoj polovini ove godine te neizvjesnosti oko ekonomskih kretanja u 2025. godini, HUP prognozira nešto sporiji rast BDP-a od 2,7 posto, ali i nižu inflaciju, zbog hlađenja domaće potražnje. Stoga se "moglo i opreznije planirati", ističe HUP. Podsjeća da je Vladina procjena temeljena i na znatnom usporavanju rasta uvoza te ubrzanju rasta izvoza, što je, kako navode, u postojećem ranjivom vanjskom okruženju u najmanju ruku rizično.

Prognoza inflacije mjerena BDP deflatorom od 3,7 posto ispod je prognoza HNB-a i EK-a (3,2 posto), a prognozirati deflator za cijeli postotni bod iznad potrošačke inflacije (2,7 posto) također je rizično, smatra HUP. Također, prognoza nominalnog rasta (realni+inflacija) teško će prijeći šest, a još teže razinu od sedam posto, na kojoj se planira rast poreznih prihoda proračuna u 2025. godini, smatra HUP. Dodaje da planirani rast prihoda od doprinosa od 11 posto počiva na još ambicioznijim pretpostavkama rasta prosječne brutoplaće za osam posto i broja zaposlenih za tri posto, dok je rast plaća u privatnom sektoru od proljeća gotovo zaustavljen. "Prognoza rasta zaposlenosti praktično na razini BDP-a sugerira da autori proračuna ne očekuju rast produktivnosti, a upravo je ubrzanje realnog rasta produktivnosti po radnom satu na 2,5 posto godišnje od 2020. do 2023. na razinu dvostruko višu od prosjeka EU-a bio presudan za napredovanje Hrvatske posljednjih godina", kaže se u HUP-ovu analitičkom prilogu. Dodaje se kako se ponovo planira rast mase plaća (+7,4 posto, ili oko 425 milijuna eura) iznad nominalnog kapaciteta rasta ekonomije. Iznad kapaciteta rasta ekonomije povećavaju se i naknade građanima (+7,4 posto, ili 777 milijuna eura), a riječ je o mirovinama indeksiranima za stopu inflacije i prosječnu plaću.