Hrvatska pošta kao društveno odgovorna kompanija i potpisnica inicijative The Climate Pledge zadala si je ambiciozan cilj postizanja nulte emisije CO2 do 2040. godine, što je deset godina prije cilja postavljenog Pariškim sporazumom, a kao članica inicijative Science Based Targets obvezala se na postavljanje kratkoročnih ciljeva kojima će prepoloviti emisije štetnih plinova do 2030. godine. Proteklih četvrt stoljeća prošla je impresivan put od tradicionalne tvrtke do agilne organizacije te postala regionalni predvodnik u implementaciji novih tehnologija i promicanju održivosti. Konferencija "Zelena logistika - put prema ugljičnoj neutralnosti", održana u sklopu obilježavanja 25 godina djelovanja Pošte kao samostalnog poduzeća, pružila je retrospektivu ključnih inovacija i uvid u budućnost logističkog i poštanskog sektora, s posebnim naglaskom na održivom poslovanju, borbi protiv klimatskih promjena i postizanju ugljične neutralnosti. Zeleno i održivo poslovanje i smanjenje štetnih utjecaja na okoliš postali su ključni izazov u poštanskom sektoru i logističkoj industriji. Riječ je o izazovu koji će sljedećih godina odrediti smjer cijeloga gospodarstva, a Hrvatska pošta zeleno poslovanje uvodi u sve segmente svojeg djelovanja - posjeduje najveći vozni park električnih vozila u Hrvatskoj, s više od 420 vozila, razvija vlastitu mrežu više od 80 punionica, gradi energetski učinkovite poslovne objekte, s paketomatima kao zelenim kanalom dostave. U postizanju ciljeva Hrvatska pošta oslanjat će se upravo na rastući zeleni vozni park i alternativne dostavne kanale poput paketomata.

Davor Kovačević

U sklopu obilježavanja 25. godišnjice poslovanja HP-a održana je panel-rasprava "Budući zeleni izazovi u logističkoj industriji", na kojoj su sudjelovali dr. Vladislav Brkić s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta u Zagrebu, Robert Fabek s Instituta "Hrvoje Požar", Maja Rajčić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Mladen Jambrović instruktor ekovožnje iz tvrtke Eko mobilis.

Naglasak na održivosti

U panel-raspravi o budućim izazovima u industriji poseban je naglasak stavljen upravo na održivost, borbu protiv klimatskih promjena i postizanje ugljične neutralnosti. Panelisti su istaknuli nužnost upotrebe novih tehnologija i potencijal prirodnih izvora energije poput domaćih geotermalnih izvora te su podijelili praktične savjete o ekološkom načinu vožnje automobila. Ključnom porukom konferencije istaknuta je budućnost planeta kao odgovornost svih nas, na što možemo utjecati svakodnevnim aktivnostima.

Sveopći je konsenzus znanstvene zajednice da je pet do 12 prošlo i da vremena više gotovo i nema. Istodobno, svjedočimo sve nižem povjerenju javnosti prema znanstvencima, čak se javlja i antiznanstveni pokret, posebno oko klimatskih promjena. Kako u takvim okolnostima akademska zajednica i industrija može učinkovito surađivati kako bi promicala zelene prakse, odnosno kako možemo pridobiti javnost, bilo je jedno od pitanja moderatora Krešimira Domjančića.

Transfer tehnologije

"Postoje tri stupa razvoja koja moraju biti jednako razvijena, ako nisu, kuća će se srušiti. Prvo, to su studjski programi, mladi ljudi, fantastični studenti, novi studijski prograni koji idu u smjeru zelene tranzicije. Drugi stup su znanstvenoistraživački radovi, aktivnosti koje neizbježno moraju biti vezane uz industriju. Treći stup su stručni radovi i stručne aktivnosti. Što se tiče znanstevnih istraživanja i zelene tranzicije, mislim da nikada nije bilo više sredstava u znanosti nego sada, tu možemo zahvaliti resornim ministarstvima, Vladi i Nacionalnom programu oporavka i obnove, koji znanstvenicima nudi sredstva za ciljana znanstvena istraživanja. Jedno od takvih je i primjena vodika u transportu plinovodima i njegovu skladištenju u geološkim formacijama umjesto nafte i plina", naveo je Brkić, dodavši da postoji i drugi fond, koji pokriva djelatnosti u smislu inovacija i transfera tehnologija, a to vas tjera da morate imati partnere u industriji, jer ćemo sva saznanja iz naših stručnih laboratorija, kaže, primijeniti u industriji, kojoj ćemo prenijeti tehnologiju.

Sve je više tvrtki zanteresirano za nabavu električnih vozila, iako je možda onaj početni entuzijazam oko električnih vozila malo splasnuo. Unatoč tome, Hrvatska je još uvijek daleko od potpune dekarboniziracije logistike, a udio obnovljive energije u prometu vrlo je nizak, iznosi samo tri posto, i to je prvenstveno zbog korištenja električne energije u željezničkom prometu, upozorava Fabek s Instituta "Hrvoje Požar".

Hrvatsko tržište električnih vozila

"Cestovna vozila relativno malo pridonose tom cilju jer - izuzev Pošte, koji ima 20 posto električnih vozila u voznom parku, što je stvarno impresivno - na razini cijele Hrvatske to je samo 0,5 posto. Znači, mi smo tek na početku dekarbonizacije, generalno prometnog sektora u Hrvatskoj, i tu stvarno postoje izuzetno veliki izazovi kako to riješiti, a pogotovo u velikoj mjeri do 2030. godine. Nije rješenje isključivo i samo električna energija, nije rješenje samo u tome da se zamijene vozila, tu su problemi i infrastrukture, znači, i pitanje proizvodnje električne energije, pitanje punionica, skladištenja energije i svega ostalog što dolazi s tim", naveo je Fabek.

Davor Kovačević

Za jako velik dio zelene tranzicije u Hrvatskoj zaslužan je Fond za zaštitu okoliša i enegetsku učinkovitost, a njegova predstavnica Maja Rajčić kaže da je upravo na primjeru Pošte Fond napravio najveći iskorak.

"Fond je bio ključan za formiranje tržišta električnih vozila u Hrvatskoj, prve poticaje započeli smo prije deset godina i sad smo u fazi da imamo već nekoliko tisuća registriranih vozila na našim cestama. Jako mi je drago što je Pošta u startu prepoznala da je to smjer u kojem treba ići i bila naš korisnik od prvih dodjela sredstava i to nam je bio jedan od prvih vrjednijih programa, koji uvijek rado ističemo", podsjetila je Rajčić.

Konačno, na pitanje kako uravnotežiti ekološke, ekonomske i društvene parametre u budućoj zelenoj tranziciji, Fabek kaže da bi ravnoteža bila dobar ekvivalent tomu. Jambrović bi riječ "održivost" zamijenio riječju "razvoj" jer "bez razvoja nema održivosti, a bez održivosti razvoja", a Rajčić je, pak, kratko poručila da je održivost ključna za opstanak.

Sadržaj nastao u suradnji u suradnji Glasa Slavonije i Hrvatske pošte.