Dječak pao s motocikla i poginuo, vozačku nema
Nesreća se dogodila pola sata nakon ponoći, od posljedica pada i zadobivenih ozljeda dječak je preminuo na mjestu nesreće
Umjesto da Dan općine Vrsi protekne u znaku slavlja, to je mjesto kod Nina u ponedjeljak u crno zavila tragična vijest o pogibiji 13-godišnjeg mještanina. U prometnoj nesreći koja se dogodila u noći s nedjelje na ponedjeljak, oko 00.25, sudjelovao je jedino motocikl, kojim dječak, s obzirom na dob, nije smio upravljati. Motocikl čakovečkih registracija kretao se Ulicom dr. Franje Tuđmana prema Grbama, a u zavoju je zbog neprilagođene brzine i stanja kolnika izletio s ceste.
Slična se tragedija mogla dogoditi i prije otprilike mjesec dana u Mandrama, na Pagu, kada je maloljetnik teško ozlijeđen u padu s motocikla, kojim je upravljao također bez dozvole. Da maloljetni vozači za upravljačem nisu rijetkost, pokazuje i činjenica da su u samo posljednja dva tjedna mediji izvještavali o tome da je policija zatekla maloljetnike za upravljačem - bilo auta bilo motocikla - u Vodicama, Imotskom i Vrsaru.
Prometni stručnjak Željko Marušić ističe kako bi žalostan slučaj iz Vrsi trebao biti opomena roditeljima da djeci ne daju motocikle i skutere.
- Motocikli su najopasnije prijevozno sredstvo. Ako se gleda broj prevezenih osoba i broj prijeđenih kilometara, vidljivo je da je njihovo ukupno sudjelovanje u prometu manje od jedan posto. Istovremeno motociklisti u prometnim nesrećama stradavaju 20 puta češće nego vozači automobila. U odnosu prema vožnji na četiri kotača, opasnost na dva kotača je veća - ovisno o sredini - deset ili dvadeset puta - upozorava prometni stručnjak. Marušić ocjenjuje da motociklisti praktično u svakoj vožnji naprave bar jedan prometni prekršaj, a u pravilu je riječ o prekoračenju brzine.
- Zašto to oni rade? Zato što mogu, zato što nema rizika od kažnjavanja. Jednako je tako i kada je u pitanju vožnja bez dozvole i svi drugi prekršaji - odlučan je Marušić. "A jedini je lijek povećanje izvjesnosti kažnjavanja, a za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama te se početi koristiti kontrolnim dronovima s certificiranom opremom za bilježenje prometnih prekršaja (brzina, razmak, vezanje, puna linija, crveno svjetlo)."
Drugi skup mjera koji Marušić predlaže odnosi se na povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava, i to uvođenjem objektivne odgovornosti za prometne prekršaje.
- Kazne za prometne prekršaje prvenstveno i odmah bi se naplaćivale od vlasnika motornog vozila, fizičke ili pravne osobe, a osiguranje plaćanja osiguralo bi se ovrhom na motorna vozila. Ako vlasnik nije vozio, odnosno izjavljuje da nije vozio, kazna bi se potom naplaćivala od vozača, a vlasniku refundirao iznos tek nakon realizacije plaćanja. Osim toga, za počinjena kaznena djela u cestovnom prometu (obijesna vožnja, izazivanje tragične prometne nesreće...) vozilo bi se oduzimalo neovisno o tome tko je vlasnik vozila (fizička ili pravna osoba).
Sustav objektivne odgovornosti, kako naglašava Marušić, bitno bi povećao sigurnost cestovnog prometa jer bi se povećala kontrola ustupanja vozila drugoj osobi i smanjili rizici ustupanja vozila neodgovornim osobama.
- Povećanje broja nadzornih kamera i uvođenje objektivne odgovornosti za prekršaje prepolovilo bi broj poginulih na cestama - naglašava Marušić, pa zaključuje da je problem što u Hrvatskoj sigurnost cestovnog prometa "ide u rikverc".
- U prvoj polovini godine na hrvatskim cestama poginule su 133 osoba, devet posto više nego u istom razdoblju lani. Nadzor je manjkav, a policija na ovaj način ne može sve nadzirati. Policija je sada opterećena čuvanjem šengenske granice, znatno joj je povećan opseg posla, pa je dio operative premješten s cesta na granicu, a istovremeno se nije povećala operativa, pa su ceste danas manje pokrivene. Treba povećati organizacijske resurse i poslovni kapacitet, da se bolje opremi. Može se uvesti nova tehnologija, poput dronova, i postaviti još više kamera - kaže Marušić.
