Iako Hrvatske željeznice više od 20 godina upozoravaju građane da je vlak uvijek brži, nema dana da građani to upozorenje ne ignoriraju. Tako u Osijeku, na mjestu između dijela Vukovarske ulice kod tzv. Drvljanika i Sjenjaka, građani prugu prelaze svakodnevno, a da nisu ni djecu naučili da tu mogu poginuti, svjedoče i svakodnevni prelasci najmlađih.

Kako doznajemo iz Korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture, u proteklih pet godina na hrvatskim su se prugama dogodile 454 nesreće. Najviše ih se dogodilo 2019. godine - 84, a prošle je godine bilo najmanje takvih nesreća - 54.

Svakodnevni lomovi rampe

Samo na željezničko-cestovnim prijelazima dogodile su se 173 nesreće, i to najviše 2021. godine - 35, a najmanje 2022. godine - 22. Smrtno stradalih na željezničko-cestovnim prijelazima bilo je 30, a još je 31 osoba teško ozlijeđena. Od početka ove godine do sada dogodilo se devet nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima u kojima su poginule tri osobe.

Uz navedeno Hrvatske željeznice bilježe oko 500 lomova spuštenih branika i polubranika na željezničko-cestovnim prijelazima, a svaki lom može se smatrati i potencijalnom nesrećom! Samo jedan u nizu lomova tzv. rampe zbio se u i u nedjelju, 8. lipnja u Velikoj, gdje 67-godišnji vozač nije zaustavio automobil dolaskom do prijelaza ceste preko željezničke pruge, iako su bili upaljeno svjetlosno-zvučni signali te je prednjim vjetrobranskim staklom vozila udario u spušteni polubranik.

Dosadašnja međunarodna praksa upozorava na to da je najučinkovitiji način promjene ponašanja i smanjivanja broja nesreća i nezgoda na ŽCP-ovima izobrazba svih sudionika u prometu, naglašavanje rizika i upozoravanje na potencijalne posljedice nepoštovanja osnovnih prometnih pravila. Stoga HŽ Infrastruktura već 25 godina provodi edukativno-preventivnu akciju "Vlak je uvijek brži", kojom godišnje obuhvati više stotina osnovnoškolske djece te ostalih sudionika u prometu (vozača, pješaka, biciklista, motociklista). Cilj je akcije upozoriti i podsjetiti na to da vlak uvijek ima prednost, da on ne može stati brzo kao automobil niti skrenuti.

- Apeliramo na građane i upozoravamo da je strogo zabranjeno kretati se po pruzi, po stazama neposredno uz prugu ili željezničkim mostovima! Pruga se smije prijeći samo na obilježenim mjestima, a to su željezničko-cestovni i pješački prijelazi - poručuju iz HŽ Infrastrukture.

Dug zaustavni put

Prije prelaska preko željezničke pruge obvezno treba stati i uz poštovanje prometnih znakova i prometne signalizacije prugu prijeći tek kada se uvjerite u to da ne prijeti opasnost. Ako je polubranik spušten, treba pričekati da se on podigne, a ako polubranika na željezničko-cestovnome prijelazu nema, tu su uvijek znakovi "Stop" i "Andrijin križ" ispred kojih se treba zaustaviti i uvjeriti se u to da ne nailazi vlak.

- Strogo je zabranjeno igrati se na pruzi i uz prugu, kao i penjati se na vagone i stupove kontaktne mreže jer postoji opasnost od strujnog udara! Zabranjeno je i bacati kamenje ili predmete na vlakove. Opasno je za život u blizini željezničke pruge nositi slušalice u ušima ili gledati u mobitel. Zbog slušalica ne čujete što se oko vas događa, a mobitel odvraća pozornost od potencijalne opasnosti. Ovim putem još jednom apeliramo na sve sudionike u prometu, a osobito na djecu i mlade, da poštuju prometna pravila i prometnu signalizaciju, da budu pažljivi kad se kreću uz prugu i da prugu prelaze samo na za to predviđenim mjestima - upozoravaju građane iz HŽ Infrastrukture.

Nadalje, još jednom podsjećaju da zaustavni put vlaka iznosi i do 1500 metara, zbog čega strojovođa, nakon što na pruzi uoči osobu ili automobil, vlak ne može zaustaviti na vrijeme! Vlakovi su i sve tiši, pa se njihov dolazak ne čuje.

Zaključno, o značenju navedenih upozorenja dovoljno govori podatak da je čak 98 posto slučajeva nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima posljedica zanemarivanja i nepoštovanja prometnih znakova i prometne signalizacije od sudionika cestovnoga prometa.