Svake godine sezona kupanja počinje i crnim vijestima o utapanjima građana. U protekle dvije godine u Hrvatskoj se dogodilo 255 utapanja, i to prošle godine 128, a godinu prije 127. U njima su smrtno stradale 233 osobe. Još pet osoba teško je ozlijeđeno, a šest lakše.

Ni ova godina nije ništa drukčija, te je zagrebačka policija izvijestila o slučaju koji se dogodio u nedjelju oko 16.25 u Vrbovcu Samoborskom, na području Samobora - u jezeru Trebež utopio se 52-godišnji muškarac. Očevidom je utvrđeno da je 52-godišnjak oko 14.10 došao s 37-godišnjakom kako bi se okupali. Nakon ulaska u jezero i plivanja 37-godišnji znanac izišao je iz jezera, a 52-godišnjak je ostao u jezeru, te potom nestao. Došavši na mjesto događaja odmah po dojavi, policijski su službenici nakon intenzivnog traženja uz pomoć ronioca oko 16.10 pronašli beživotno tijelo muškarca. Tijelo je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb.

Kupališta pod nadzorom

Kako doznajemo iz Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo, prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od sedam posto u skupini ozljeda. Utapanje se može dogoditi svakome, bilo kada i bilo gdje, ako osoba ima pristup vodi. Najviša stopa utapanja je među djecom od 1 do 4 godine, a slijede djeca od 5 do 9 godina.

U razmaku od mjesec dana prošlog ljeta utopilo se dvoje djece. U kolovozu se jednogodišnje dijete utopilo u dječjem bazenu u dvorištu obiteljske kuće u Vukovaru, a 18. srpnja na bazenima u Velikoj utopilo se dvanaestogodišnje dijete.

Iz HZJZ-a ističu kako se manja djeca mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (samo nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenu, te da djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima. Zbog navedenog preporučuju roditeljima da na vrijeme upoznaju dijete s potencijalnim opasnostima boravka u vodi i inzistiraju na tome da dijete za svaki ulazak u vodu traži dopuštenje. Dijete treba naučiti i mjerama sigurnog ponašanja u vodi, kao što je postupni ulazak u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu (posebno izbjegavati skok na glavu) i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Djetetu treba objasniti i zašto je važan odmor i ograničiti mu vrijeme boravka u vodi.

Iz policije poručuju roditeljima da djecu neprestano drže na oku jer se u gomili lako izgube, kao što se lako utope i u plićaku, te da nikada, ali baš nikada, ne računaju da se starije dijete može samo brinuti za mlađeg brata ili sestru. Uz navedeno, plivanje u slatkoj vodi je zahtjevnije od plivanja u moru i voda često zna biti mutnija, pa djeca teže percipiraju dubinu.

Kako bi izbjegli tragične događaje i maksimalno povećali sigurnost kupača, iz policije podsjećaju građane da se kupaju na uređenim kupalištima koja su pod nadzorom, a ne na mjestima koja nisu uređena za kupanje niti su pod nadzorom stručnih službi.

Savjeti iz policije

- Želimo upozoriti kupače na potencijalne opasnosti i pružiti savjete kako se ponašati na kupališnim mjestima. Stoga, kako bi se izbjegli tragični scenariji, savjetujemo i upozoravamo: ne plivajte najmanje jedan sat nakon obroka - jedna od najčešćih pogrešaka, koju čine mnogi među nama, jest ulazak u vodu nakon obroka; ne plivajte ako ste konzumirali alkohol - upravo je konzumiranje alkohola jedan od glavnih čimbenika rizika od utapanja, i mladih i odraslih osoba. Ne ulazite vrući u vodu - to je jedna od čestih pogrešaka koju čine mnogi od nas, da nakon dužeg boravka na suncu ulazimo u vodu kako bismo se osvježili i rashladili. Uvijek treba postupno ulaziti u vodu, dati organizmu priliku da se pripremi i prilagodi, bez obzira na to koliko je more, ili neka druga vodena površina, toplo. U suprotnom, naše će tijelo u dodiru s hladnom vodom doživjeti šok. Ne skačite u vodu nepoznate dubine jer su moguća ozbiljna ozljeđivanja. Ako niste posve zdravi, ne kupajte se na osamljenim mjestima, a ako bolujete od nekih kroničnih i težih bolesti, izbjegavajte kupanje na osamljenim i nesigurnim mjestima. Budite u blizini ljudi kako bi vam, ako zatreba, mogli priskočiti u pomoć. Neplivači ili osobe koje slabije plivaju obvezno bi se trebali koristiti pomagalima za plivanje - savjetuju iz zagrebačke policije, na čijem se području u deset godina dogodilo 25 utapanja.

Nadalje dodaju kako treba izbjegavati plivanje u samoći, treba plivati u blizini spasilaca te poštovati upute i znakove spasilaca, a ako se nevolja i dogodi, ostanite smireni, plutajte na leđima i mašite jednom rukom za pomoć. Ako u vodi uočite nekog u nevolji, odmah pružite ili potražite pomoć te pozovite nadležne službe na broj 192 ili 112.