Nekoliko mjeseci, od obilježavanja "Oluje", trajalo je zatišje na verbalnoj srpsko-hrvatskoj fronti, ali prekinuo ga je osebujan ministar informiranja i telekomunikacija Srbije Boris Bratina. Čovjek koji je medije kritične prema vlasti predsjednika Aleksandra Vučića nazivao "ispostavom stranih agentura" i prijetio im ukidanjem, sada se odlučio pozabaviti Republikom Hrvatskom, pričajući čak o oduzimanju dijela njezina teritorija.

“Moraju to platiti"

Odabrao je Bratina za svoju dramatičnu objavu studio prijateljske mu televizije Informer. "Ako bi Hrvati i mogli spasiti dušu, to je pogledom u sebe same. Znam da je to strašno, mnogim je ljudima strašna scena pogledati u same sebe, a kamoli takav refleksivan akt jedne čitave nacije. Jer, oni bi doista imali što vidjeti. Mislim da se boje toga, da se oni boje te velike kazne. Znate, i malo dijete očekuje kaznu kada napravi nešto loše", izjavio je.

Voditeljicu je zanimalo kakva bi to bila kazna za Hrvate, od kojih "Tonino Picula, kao izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, traži da se odreknemo svega srpskog". Bratina nije iznevjerio njezinu znatiželju. "Kao i Ukrajinci, oni to moraju platiti teritorijem. Nema tu druge kazne. Naravno da nitko nema namjeru ići okolo i ubijati Hrvate, to bi bilo bez veze. Ali Hrvatsku se mora nekako kazniti za to stravično sudjelovanje i u Prvom svjetskom ratu, naročito u Drugom svjetskom ratu i naročito za ono od početka devedesetih godina. Zapravo od već nešto ranije, tijekom socijalizma su crvene ustaše vodile hrvatski dio komunističke partije", pojasnio je Bratina što bi bila adekvatna kazna za zločine što su ih kroz povijest počinili Hrvati.

Srpska vladajuća politika imala je ovih dana priliku na neki način konkretno kazniti Hrvatsku, ali je od toga odustala. Od prisutnih 168 zastupnika tek je njih 26, od kojih petero iz Srpske narodne stranke, kojoj pripada i Bratina, podržalo da se u dnevni red sjednice Narodne skupštine Srbije uvrsti prijedlog Deklaracije o genocidu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj nad Srbima, Židovima i Romima tijekom Drugog svjetskog rata, i to je bilo nedovoljno. Taj je dokument, na inicijativu Svesrpskog sabora, još u listopadu 2015. usvojila Narodna skupština Republike Srpske, ali u Srbiji već u nekoliko navrata nije mogao proći parlamentarnu proceduru.

To bi bilo previše

U njemu se, primjerice, tvrdi da je samo u jasenovačkom kompleksu logora "mučeno, pljačkano, silovano i potom ubijeno 700 tisuća Srba, 23 tisuće Židova i 80 tisuća Roma". Zbog tog se razloga prijedlogom deklaracija traži od Republike Hrvatske da "kao država hrvatskog naroda, odlukom svojih najviših tijela, prihvati povijesnu i svaku drugu odgovornost za genocid Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Židovima i Romima tijekom Drugog svjetskog rata". Također i da se "u razumnom roku isplati pravedna odšteta žrtvama ovog genocida i njihovim potomcima od strane Republike Hrvatske".

No u Vučićevoj stranci očito procjenjuju da bi takva deklaracija bila previše. Ministar Bratina još može davati krajnje nerazborite izjave, ali dalje od toga se u Srbiji ipak ne ide.