Mjere za sanaciju šteta od prirodnih nepogoda i tržišnih poremećaja: Brza isplata nadoknada, otpis zakupnina, moratorij na kredite...
Prijedloge su poslali Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te očekuju očitovanje ili sastanak s ministrom
Deset prijedloga mjera za sanaciju stanja te naknadu velikih šteta od prirodnih nepogoda i tržišnih poremećaja koji su zadesili poljoprivredne proizvođače u RH imaju u Odboru za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.
- Zbog svega što se ove godine dogodilo, odlučili smo predložiti Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva provedbu mjera čija bi primjena i te kako pomogla sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje - kaže Petar Pranjić, predsjednik HPK-ova Odbora za ratarstvo, naglašavajući kako su prijedlog uputili ministru Davidu Vlajčiću. Na prvom je mjestu isplata naknade štete primarnim poljoprivrednim proizvođačima zbog posljedica prirodnih nepogoda u 2025. godini, u najkraćem mogućem roku, a ništa manje važan nije ni drugi prijedlog koji se odnosi na otpis zakupnine državnog poljoprivrednog zemljišta primarnim poljoprivrednim proizvođačima na područjima gdje su proglašene prirodne nepogode u 2025. godini.
- Prihodi od zakupnine državnog poljoprivrednog zemljišta raspoređeni su u omjeru; 65% jedinice lokalne samouprave, 10% jedinice regionalne uprave i 25% država. Predlažemo da se svi dionici odreknu solidarno zakupnine za 2025. godinu, kako bi se pomoglo poljoprivrednim gospodarstvima koja su pretrpjela štetu - objašnjava Pranjić. Nadalje, predlažu izvanrednu mjeru pomoći sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje kao posljedicu velikih šteta i pada prihoda u poljoprivredi u prethodne tri godine. Ona bi, tvrde, trebala iznositi 300 eura po hektaru zemljišta, upisanog u ARKOD sustavu, poljoprivrednim gospodarstvima kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost. Zalažu se i za izuzimanje od oporezivanja izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja, što je praksa svih članica EU.
- Mislimo, također, da bi poljoprivrednim gospodarstvima trebalo uvesti moratorij na sve kredite, mikro i male zajmove u poljoprivredi HBOR-a, HAMAG-a i ostalih financijskih institucija u trajanju od 18 mjeseci, te da bi poljoprivrednici, kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost, u idućoj godini trebali biti oslobođeni od plaćanja doprinosa. Ovime se omogućava financijsko rasterećenje poljoprivrednih gospodarstava do njihove stabilizacije u financijskom poslovanju - objašnjava, naglašavajući kako je neophodno dugoročno smanjiti stope doprinosa u poljoprivredi kao mjeru dodatne potpore održivosti. Podržavaju stav UO HPK oko kapitalnih ulaganja te smatraju kako je prijeko potrebno njihovo uvođenje u 2026. godini. Sljedeći se prijedlog odnosi na monitoring sustav praćenja kalkulacija pokrića fiksnih i varijabilnih troškova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji koji je, smatraju, neophodno nužan zbog financijske održivosti, odnosno ekonomske logike u poslovanju u sektoru poljoprivrede.
- Troškovi proizvodnje kroz proizvodnu cijenu moraju biti pokriveni otkupnim tržišnim cijenama primarnih poljoprivrednih proizvoda. Monitoring sustav, odnosno kalkulacije troškova, trebaju biti alat agencije za tržišno natjecanje u provedbi zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom - priča Pranjić. Zalažu se i za povećanje robnih rezervi, čiji bi mehanizam trebao koristiti kalkulacije monitoringa sustava i na temelju njih provoditi otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda za strateške robne rezerve, a uzimajući u obzir okolnosti u kojima se neće moći jasno prepoznati aktivnosti zelene gnojidbe i sličnih agrotehničkih mjera, naglašavaju kako je APPRRR dužna voditi posebnu pažnju o tim površinama kako korisnici ne bi bili uskraćeni za svoja prava.
- Nadamo se brzom očitovanju ili sastanku na temu ovih prijedloga mjera - kaže Pranjić, podvlačeći kako dogovor žele postići mirnim putem, bez organiziranja prosvjeda.
