Prvi srpnja ušli smo u drugu polovinu Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., a, prema posljednjim podatcima Europske komisije, Hrvatska je dosad realizirala samo 5,7 posto alokacije, dok je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koji završava iduće godine, ostalo ispuniti čak 64 posto pokazatelja - upozorila je Udruga profesionalaca za EU fondove pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca o alarmantno niskoj iskorištenosti europskih sredstava, po čemu je Hrvatska, nakon Španjolske, koja je ispunila samo 4,5 posto alokacije iz Višegodišnjeg okvira, na samom dnu Europske unije.

Promijeniti pristup

Hrvatska po neiskorištenosti EU sredstava posebno loše stoji u odnosu prema zemljama srednje i istočne Europe, poput Češke, koja je povukla 19 posto sredstava, Rumunjske (15 posto), Poljske (12 posto) ili Mađarske s deset posto iskorištenih sredstava iz Višegodišnjeg fiancijskog okvira.

HUP stoga predlaže Vladi da sredstva koja su namijenjena velikim javnim infastrukturnim projektima za koje postoji opasnost da neće biti realizirana u roku hitno preusmjeri privatnim poduzetnicima koji već imaju cijeli niz spremnih projekata za europsko financiranje.

“Apsorpcija sredstava je zabrinjavajuće niska, a Višegodišnji financijski okvir završava 2029. Sustav mora hitno promijeniti pristup - nužno je uspostaviti jasan i redovit kalendar objave poziva, držati se isplaniranih rokova termina objave poziva i rokova završetka postupaka evaluacije pristupnih projektnih prijedloga i ugovaranja projekata. Kada se usporedi Indikativni plan objave poziva iz siječnja sa stvarnom situacijom u lipnju, čak 83 poziva su kasnila ili se nisu objavila”, upozorila je Ana Fresl, dopredsjednica HUP – Udruge profesionalaca za fondove Europske unije.

HINA/ Tanja PERNIČKA

Ako se zadrži trenutna dinamika iskorištenja sredstava, ističu u HUP-u, ozbiljno je ugrožen cilj potpune apsorpcije do kraja programskog razdoblja. Uz postojeće mehanizme automatskog povlačenja neiskorištenih sredstava, postoji stvaran rizik da dio alokacije ostane neiskorišten jer svako je daljnje čekanje izgubljena prilika, koju će druge zemlje brzo iskoristiti, upozoravaju u Udruzi poslodavaca.

Uz ubrzanje dinamike objave poziva i pojednostavljenje administrativnih postupaka u HUP-u posebno ističu nedovoljnu koordinaciju institucija, duge evaluacijske postupke, administrativno opterećenje prijavitelja i izostanak dosljedne interpretacije pravila kao prepreke koje bi trebalo popraviti.

HUP stoga pozdravlja Vladin potez te odluku Europske komisije i Vijeća EU-a iz lipnja ove godine kojom su odobrene izmjene hrvatskog NPOO-a. Time je, navode, omogućeno uklanjanje, smanjenje ili prilagodba ciljeva u 30 mjera te preusmjeravanje sredstava u one aktivnosti koje imaju veći učinak i izvedivost.

Iz HUP – Udruge profesionalaca za fondove EU-a stoga su pozvali sve nadležne institucije, a posebno koordinacijska i upravljačka tijela, da hitno ubrzaju dinamiku objave poziva, ostvare kontinuitet objave poziva u skladu s indikativnim planovima, pojednostave administrativne postupke, ojačaju kapacitete za evaluaciju i uključe poduzetnike u pravovremeno planiranje daljnjeg procesa programiranja za novo razdoblje.

Institucije surađuju

Ako zemlja poput Hrvatske želi podići svoju razinu produktivnosti s vrlo niske razine od samo dvije trećine prosjeka EU-a, ulaganja u inovacije tebala bi joj btii glavna stvar, predlaže glavni ekonomist HUP-a, dr. Hrvoje Stojić. Naveo je kako je više relevantnih istraživanja pokazalo da se prinos na ulaganja u istraživanje i razvoj kreće tako da na jedan uloženi euro donosi ekonomiji od osam do 11 eura, čak unatoč tome što neki projekti i propadnu.

Osim u inovacije, kaže Stojić, Hrvatska hitno treba ulagati i u vlastitu elektroenergetsku mrežu jer će za pet godina 50 posto mreže biti zastarjelo, odnosno isteći će joj rok upotrebljivosti. A bez otporne elektroenergetske infastrukture, dodao je, neće biti ni zelene tranzicije ni ulaganja u novu, modernu industrijsku bazu.

“Hrvatska kao zemlja koja dosta ovisi o turizmu ne može si priuštiti da u situaciji kada se stanovništvo više nego udvostruči u jednom kratkom periodu ima iskakanja elektroenergetske mreže”, rekao je Stojić. Također je naveo da porast cijene električne energije za deset posto utječe na rast stope nezaposlenosti za jedan do jedan i pol posto.

U HUP-u za lošu apsorpciju europskih sredstava ipak ne upiru prstom u državu i njezina upravna tijela. Naglasili su kako je “bitan dio institucija dosad bio vrlo kooperativan u razjašnjavanju dilema i komuniciranju razloga problema”. Navode da partnerska suradnja zaista jest ojačana i pohvalna, no poručuju da je važno pojačati rezultate povlačenja EU sredstava. n