Globalne maloprodajne kompanije nastoje nadoknaditi troškove američkih carina podizanjem cijena na ostalim tržištima kako bi izbjegle velika poskupljenja u SAD-u, koja bi mogla naštetiti prodaji, što na drugim tržištima izaziva zabrinutost zbog mogućeg novog rasta stopa inflacije.

Globalno poslovanje velikim maloprodajnim kompanijama omogućuje da više troškove carina u SAD-u svedu na najmanju moguću mjeru, ali njihova strategija istovremeno zabrinjava središnje banke jer bi mogla potaknuti inflaciju na drugim tržištima, poput Europske unije i Velike Britanije, gdje su se potrošačke cijene konačno počele stabilizirati.

Prenošenje tereta američkih carina na sva tržišta razmatraju njemački Birkenstock i danska Pandora. Tako je izvršni financijski direktor Birkenstocka prošlog tjedna izjavio da bi se globalnim podizanjem cijena u "nižem jednoznamenkastom rasponu" mogao potpuno kompenzirati učinak američkih carina. Izvršni direktor Pandore Alexander Lacik izjavio je, pak, da danski trgovac nakitom razmatra hoće li cijene podići globalno ili će poskupljenje biti veće u SAD-u, najvećem Pandorinu tržištu.

“Kompanije doista razmišljaju o raspodjeli (troškova) carina", rekao je Markus Goller iz konzultantske kompanije Simon Kucher u Njemačkoj, dodavši da bi neamerički proizvođači mogli cijene malo podići u SAD-u, malo u Europi i malo na ostalim tržištima.

Američki predsjednik Donald Trump nametnuo je opće carine od deset posto na sav globalni uvoz, a prijeti i uvođenjem viših "recipročnih" carina trgovinskim partnerima. Kad je američki div Walmart najavio da je zbog carina prisiljen podići cijene, Trump je najvećem svjetskom maloprodajnom lancu u objavi na društvenim mrežama naredio da "pojede carine". Najave li da cijene namjeravaju podići i na tržištima izvan SAD-a, kompanije bi mogle izbjeći slične komentare iz Bijele kuće.

Ako su vam proizvodi koje uvozite u SAD sad podložni naplati carina, matematički je jasno da morate podići cijene u SAD‑u, rekao je Jean-Pierre Dubé, profesor marketinga na Ekonomskom fakultetu Booth Sveučilišta u Chicagu, objasnivši da bi kompanije mogle poskupljenja uvesti na svim tržištima kako bi stvorile svojevrstan "štit" od optužbi iz Bijele kuće da cijene podižu samo zbog carina.

Trgovci bi mogli podići cijene određenih proizvoda ili pak uvesti poskupljenja na tržištima na kojima su potrošači manje osjetljivi na cijene, pa taj potez iskoristiti za subvencioniranje drugih proizvoda ili tržišta na kojima bi poskupljenja više naškodila prodaji, izjavio je Jason Miller, profesor upravljanja opskrbnim lancem sa Sveučilišta u Michiganu. "Možda kompanija koja posluje samo u SAD-u mora američke cijene podići za 12 posto. Ali globalna kompanija može cijene podići za 8 posto jer se može poigrati cijenama na drugim tržištima", objasnio je profesor.

Ako se veći broj multinacionalnih trgovaca odluči za raspoređivanje troškova američkih carina na druga tržišta, rast inflacije mogao bi se proširiti i na zemlje poput Velike Britanije, koje su već postigle trgovinske dogovore sa SAD-om u nastojanju da posljedice američkih carina svedu na najmanju moguću mjeru.

U eurozoni je inflacija konačno počela kliziti prema dva posto, ciljnoj razini Europske središnje banke (ECB). Europske kompanije koje su krajem ožujka odgovorile na anketu ECB-a izjavile su da je rast cijena u sektoru maloprodaje slab. Nedugo potom, 2. travnja, američki predsjednik najavio je novu carinsku politiku, a zatim povisio carine na uvoz iz Kine na 145 posto. Visoke američke carine na kinesku robu, koje su prošlog tjedna snižene na 30 posto, omogućile su nekim europskim trgovcima da kupe više robe po nižim cijenama nego prije. n