Reforma strukovnog obrazovanja je nužna, jer promjena nije bilo 30 godina. Slažu se s tim ravnatelji i profesori strukovnih škola u Hrvatskoj, no mnogo je prijepora i nejasnoća. Njih se moglo iščitati iz brojnih komentara i primjedba u e-savjetovanju o toj važnoj reformi, koje je nedavno završilo, a u njemu su sudjelovali brojni srednjoškolski profesori i ravnatelji.

Najveća promjena je što strukovne škole više neće imati predmete, nego module. Kako će izgledati modularna nastava i što misli o reformi, upitali smo Ivana Aničića, ravnatelja osječke Poljoprivredno-veterinarske škole. Premda postoji strah od modula, naš sugovornik smatra da će nastava prema novom modelu više odgovarati učenicima njegove škole.

- Primjerice, prema modulima ćemo moći organizirati nastavu u zimskom periodu, kada nemamo što raditi na poljoprivrednom gospodarstvu, tako da naglasak stavimo na teorijsku nastavu. S druge pak strane, u proljeće i ranu jesen, kada se učenici vrate u školu, oni će više vremena provoditi na vježbama, na otvorenom, a mi za to imamo velike mogućnosti u našoj školi - objašnjava Aničić.

Prema postojećem modelu i kurikulumu to nije moguće, jer učenici poljoprivredne struke imaju paralelno i teorijske predmete i vježbe, čak i zimi, kada nemaju što raditi. Aničić očekuje veću autonomiju strukovnih škola jer će ravnatelji u suradnji s profesorima moći sami kreirati module na način kako im to diktira struka, odnosno pojedini sektor u strukovnom obrazovanju. "Na taj način ćemo moći uključiti u module općeobrazovne predmete, koji neće biti ukinuti iako neće postojati kao zasebni predmeti (fiziku, biologiju, kemiju...) - njih ćemo uključivati u strukovne module. Primjerice, ako imamo temu zaštita bilja, profesorica struke govorit će o zaštiti bilja, a profesori općeobrazovnih predmeta o kemijskom sastavu, korijenu biljke i slično. Dakle, u jednom modulu povezat ćemo općeobrazovne predmete i stručna znanja. Uz praktičnu nastavu mi učenicima moramo pružiti i teorijska znanja, iako to imaju i danas, ali u modularnom sustavu to će biti drukčije strukturirano", objašnjava ravnatelj.

Modularni sustav i druge novosti vezane uz reformu strukovnog obrazovanja mogu biti dobro rješenje, ako se dobro posloži pravna regulativa (zakoni, pravilnici), smatra. "No važno je da i nositelji reforme, predstavnici resornog ministarstva i Agencije za strukovno obrazovanje, obiđu strukovne škole, informiraju profesore u tim školama kako će to izgledati. Do sada smo imali edukacije na koje su pozivali nas ravnatelje, nešto strukovnih profesora, ali detalje ne znamo dovoljno. Najvažnija je dobra priprema. Kada reforma zaživi, bit će to važan korak naprijed, jer od 1998. nije bilo promjena u strukovnom školstvu. A one su nužne, jer tehnologija je napredovala i došlo je do promjena na tržištu rada, pa bi, ako se sve dobro posloži, reforma mogla biti korisna", smatra Aničić.

Renata Petrović, ravnateljica Trgovačke i komercijalne škole "Davor Milas" Osijek, ističe da se na pisanju novih kurikuluma radi od školske godine 2018./2019., a i sama je sudjelovala u tom procesu. "Kurikulumu prethodi pisanje dvaju dokumenata, to su standardi zanimanja i kvalifikacija. To je zahtjevan proces jer ne vrijede svi kurikulumi jednako, primjerice, neki vrijede pet godina, a oni vezani uz informatičku industriju samo dvije godine. Ide se na to da se više ne radi prema programima starim 20 i više godina, kao sada", objašnjava. Dodaje da se uvode moduli, logične i smislene cjeline koje povezuju ishode učenja, puno malih cjelina koje čine kompetencije koje učenici moraju savladati. Bit će definiran i postotak općeobrazovnih i strukovnih predmeta u trogodišnjim i četverogodišnjim zanimanjima, kao i postotak učenja temeljenog na radu (praksa), gdje se može obavljati (škole, poslodavac) i slično.

- Naglasak je na modernizaciji nastave u strukovnim školama temeljenoj na kompetancijama koje poslodavci traže od određenog zanimanja. No svaka škola prilagođavat će školski kurikulum svojoj situaciji. Važna je i uloga učenika, koji sami trebaju dolaziti do ideja i rješenja, a ne da im se ona serviraju. Tako se postiže samostalnost, razvijaju se njihove vještine i sposobnosti - ističe Petrović. Ona očekuje da će reforma donijeti kvalitetnije strukovno školstvo, usmjerenije k učeniku, a uzeti su u obzir i interesi poslodavaca. No postoje još neki problemi implementacije koje treba riješiti. Dobrim smatra to što će općeobrazovni predmeti biti dijelom strukovnih. "Primjerice, ako radimo temu društvenog brutoproizvoda, profesor iz geografije će obraditi BDP Hrvatske, Španjolske i drugih zemalja. Ide se na povezivanje općeobrazovnih i strukovnih predmeta", kaže ravnateljica. Dodaje da će umjesto udžbenika učenici imati online-skripte u kojima će rješavati zadatke, kvizove i slično.

Na kurikulumima je radilo više od 500 profesora i ravnatelja, savjetovanje je trajalo mjesec dana, a objava izvješća očekuje se 12. ili 13. srpnja. Strukovno školstvo prema modularnom modelu započelo bi u srednjim školama 2026. ili 2027. godine.

{embed_infobox_gray}257896{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}257897{/embed_infobox_gray}