Razgovor s povodom: Mato Lukić,
obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije
Dan Osječko-baranjske županije – županije koja raste
Ovih dana Osječko-baranjska županija obilježava Dan županije, a danas će se održati i svečana sjednica u Gospodarskom centru OBŽ-a, jednoj od kapitalnih investicija Županije završenoj u prošloj godini. Upravo o toj i o nizu drugih investicija, ali i projekata, gospodarskih aktivnosti i planova razgovarali smo s Matom Lukićem, obnašateljem dužnosti župana Osječko-baranjske županije, koji je odgovornost za upravljanje županijom preuzeo od donedavnog župana, a danas ministra obrane i potpredsjednika Vlade RH Ivana Anušića.
Prošlo je pola godine otkako ste čelni čovjek Županije, a prilikom preuzimanja dužnosti od svog prethodnika isticali ste kako vam je Anušić ostavio kvalitetno posloženu županijsku upravu i niz iznimno vrijednih projekata. Kakvi su dojmovi nakon šest mjeseci?
Lukić: Drago mi je da danas s punim pravom mogu reći kako je Osječko-baranjska županija županija koja raste. Još prije sedam godina tadašnji, tek izabrani, župan Ivan Anušić pokrenuo je pozitivne promjene na istoku Hrvatske, prije svega percepciju o ovom djelu naše domovine, koji ima perspektivu za rast i razvoj. Politička stabilnost i jasna vizija bile su preduvjeti za osiguravanje gospodarskog rasta, što se i dogodilo, a tu ulaznu putanju nastavili smo i posljednjih šest mjeseci. Gospodarstvo Osječko-baranjske županije u kontinuitetu raste, na što smo osobito ponosni. Rezultat je to kontinuiranog rada, kao i suradnje sa svim razinama vlasti od nacionalne preko županijske pa do gradova i općina.
Često ističete upravo tu suradnju. Koliko Županija može utjecati na gospodarske tijekove i koliko su nacionalne mjere pridonijele razvoju istoka Hrvatske?
Lukić: Zajedničkim radom može se puno napraviti. Županijski proračun, a osobito gradski i općinski proračuni nisu dostatni za sve investicije koje se provode na našem području, pa je tu ključna podrška Vlade RH. Važno je da gradovi i općine imaju inicijative jer oni na terenu najbolje znaju što treba njihovim ljudima, a mi smo kao županijska uprava spremni prilagođavati svoje mjere i potpore. Također smo u stalnoj komunikaciji s gospodarstvenicima, za koje smo, evo, upravo raspisali pet novih potpora u gospodarstvu, a sve s ciljem jačanja gospodarstva.
Infrastruktura koju je osigurala Osječko-baranjska županija dodatan je zamah razvoju istoka Hrvatske.
Lukić: Da, Gospodarski centar Osječko-baranjske županije nedavno je proslavio prvi rođendan, a svojom popunjenošću opravdava investiciju vrijednu više od deset milijuna eura. Centar je danas mjesto gdje se susreću poduzetnici, obrtnici, kao i državne, županijske i gradske institucije i tvrtke te naše sveučilište. Sajmovima, manifestacijama, kongresima i drugim događajima podižemo gospodarsku vidljivost naše županije. Naš Regionalni distribucijski centar za voće i povrće u prvoj sezoni bilježi popunjenost od 94 %, što je također dokaz opravdanosti te investicije. Nastojimo osiguravanjem infrastrukture, kao što su i sustavi za navodnjavanje, ali i financijski manjim projektima poput poticaja za mlade poljoprivrednike i ekološke proizvođače, poticanjem plasteničke proizvodnje te ulaskom u projekt “Prvo digitalno selo u Hrvatskoj” zaokružiti priču i ponuditi poljoprivrednicima cjelokupnu podršku sve do plasmana njihovih proizvoda na tržište.
Jednako je zamišljen i školski obrok za sve osnovnoškolce, koji je Osječko-baranjska županija pokrenula prije sedam godina, a od prošle godine je preslikan na cijelu Hrvatsku.
Lukić: I to je dokaz da je naš projekt iznimno kvalitetan, a sredstva koja smo godinama ulagali u njega, nakon što je financiranje tog projekta preuzela Vlada RH, preusmjerili smo u druga ulaganja u obrazovanju. Možemo se pohvaliti i s najviše škola uključenih u projekt cjelodnevne nastave, što nam je s državne razine donijelo ulaganja u dogradnju i opremanje škola. Niz je još jedinstvenih projekata u gospodarstvu koji su se tijekom godina pokazali kao vrlo kvalitetni i koje ćemo zasigurno nastaviti.
Osječko-baranjska županija ima čak dva regionalna centra kompetentnosti. Može li to zaustaviti odlazak mladih ljudi iz Slavonije i Baranje?
Lukić: Može i zaustavlja, uz niz drugih mjera. Učenici naše Elektrotehničke i prometne, kao i Ugostiteljsko-turističke škole, odnedavno imaju vrhunske uvjete za školovanje, ali i za stručnu praksu. Iako su traženi na tržištu rada diljem Hrvatske, ali i izvan granica, sve češće se odlučuju za nastavak školovanja ili zaposlenje upravo na području Osječko-baranjske županije i to nas jako veseli. Sve više bilježimo i povratak obitelji, ali i doseljavanje. Spomenuo bih još samo i naš Regionalni znanstveni centar Panonske Hrvatske u Josipovcu Punitovačkom, koji nudi program usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika za rad s darovitim učenicima jer nam je važno poticati izvrsnost. U završnoj je fazi i izgradnja I. gimnazije u Osijeku, a, kao što znate, izgradili smo i novu Srednju školu Donji Miholjac.
Projekt sufinanciranja stambenih kredita ove ste godine predstavili pod novim nazivom, “Stvorimo dom u Osječko-baranjskoj županiji”. Riječ je o demografskoj mjeri, daje li rezultate?
Lukić: U suradnji s bankama te gradovima i općinama na našem području sufinanciramo kamate za kupnju kuća i stanova, što su u proteklih pet godina iskoristile 594 mlade obitelji koje su stvorile dom u našoj županiji. Kupljeno je 274 stana i 320 kuća, a od iduće godine u planu nam je proširenje tog projekta i na izgradnju kuća. Zbog visokog interesa naših sugrađana već smo više puta podizali kreditni potencijal, a s obzirom na odaziv svakako ćemo u budućnosti osigurati i dodatna sredstva kako bismo pomogli mladim ljudima da stvore dom u Slavoniji i Baranji.
Spomenuli ste suradnju sa Sveučilištem, može li Sveučilište danas pratiti potrebe tržišta rada?
Lukić: I kroz naše srednje škole, pa tako i u suradnji sa Sveučilištem, osmišljavamo modele školovanja kadra prema potrebama tržišta rada. Od iduće godine upisujemo jedan razred više medicinskih sestara i tehničara, a provodimo stalna usavršavanja i prekvalifikacije. Velik interes za tehnička zanimanja ima američka tvrtka Jabil, koja uskoro otvara svoj megapogon u Osijeku, gdje će suradnja sa Sveučilištem u više aspekata biti iznimno važna. Pružamo snažnu potporu Sveučilištu i studentima jer im želimo osigurati vrhunske uvjete obrazovanja, kao i dodatni motiv za ostanak na ovim prostorima.
Početkom godine predstavljen je i budući izgled novog KBC-a Osijek. U kojoj je fazi taj projekt?
Lukić: Kad govorimo o zdravstvu, jednaku pozornost zavrjeđuju sve zdravstvene ustanove, od županijskog Doma zdravlja do našičke bolnice i KBC-a Osijek. Investicija novog KBC-a sustavno se priprema, riječ je o projektu čija je procijenjena vrijednosti 700 milijuna eura. Kao što znate, prije pola godine otvoren je i novi Objedinjeni hitni bolnički prijem, odnedavno imamo i hitnu helikoptersku službu, a samo u KBC Osijek Osječko-baranjska županija u proteklih je sedam godina uložila oko 750.000 eura.
Dostupnija primarna zdravstvena zaštita projekt je koji je također realiziran u tom razdoblju, a iskorištena su europska sredstva. Prema dostupnim informacijama, Osječko-baranjska županija prednjači po povlačenju sredstava Europske unije u nizu parametara.
Lukić: Dok čekamo podatke za prošlu godinu, možemo govoriti o godini prije, kada je Osječko-baranjska županija povukla najviše sredstava iz EU fondova po relativnom pokazatelju u odnosu prema ostalim županijama, a prva je i po trendu rasta povučenog novca. Redovito smo i županija s najviše prijavljenih projekata prekogranične suradnje. Aktivno smo uključeni i u provedbu Plana industrijske tranzicije Panonske Hrvatske, a u regionalne lance vrijednosti iz naše je županije prijavljeno više od 390 tvrtki i pravnih subjekata, što najbolje dokazuje interes i ozbiljnost pristupa realizaciji plana i povećanju konkurentnosti gospodarstva županije.
Jedan od najavljenih projekata čiji početak realizacije možemo očekivati u idućih godina dana jest Centar za kontrolu komaraca. Tema je to koja je osobito važna u ovo doba godine.
Lukić: Na sreću, zbog dobrog monitoringa, ali i vremenskih uvjeta sada nemamo najezda komaraca kakvima smo svjedočili u prethodnom razdoblju. No, svjesni toga da se ne možemo oslanjati na vremenske uvjete i male proračune općina i gradova, u čijoj je obvezi kontrola komaraca, osmislili smo projekt Centra za kontrolu komaraca, koji ćemo kroz Program prekogranične suradnje Interreg VI-A Mađarska-Hrvatska 2021.-2027. prijaviti kao strateški projekt sufinanciran sredstvima EU-a, u iznosu od pet milijuna eura. Od pripremnih radnji određena je lokacija zgrade Centra za kontrolu komaraca i potpisan je ugovor za izradu idejnog rješenja, cjelovite projektno-tehničke dokumentacije i izvedbenog projekta. Nakon izrade projektno-tehničke dokumentacije podnijet će se zahtjev za građevinsku dozvolu nadležnom tijelu. Javni poziv za prijavu projektnog prijedloga trebao bi biti objavljen do kraja 2024. godine.