Ove godine Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) obilježava pet godina postojanja i rada. U međuvremenu postala je znanstvena institucija, potpisala suradnju s brojnim institucijama u zemlji i svijetu, nastavila i ove godine provoditi kampanje u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), a prije nekoliko dana potpisan je i sporazum o suradnji s Osječko-baranjskom županijom. To je samo dio onoga što HAPIH ima u svojoj djelatnosti, ali dovoljan povod za razgovor s ravnateljicom, doc. dr. sc. Darjom Sokolić, koja je već četiri godine na čelu jedne od najvećih nacionalnih agencija, s više od 400 djelatnika, raspoređenih na više od 40 lokacija diljem Hrvatske.

HAPIH je iznimno angažiran u suradnji s lokalnim zajednicama što potvrđuje i nedavno potpisan sporazum s Osječko-baranjskom županijom?

HAPIH-ovo sjedište je u Osijeku i suradnja s Osječko-baranjskom županijom je prirodna, ne samo na toj osnovi nego i zbog činjenice kako je poljoprivredna proizvodnja u našoj županiji i na istoku Hrvatske od strateškog značaja, djelatnost koja izravno utječe na rast i razvoj gospodarstva, nova zapošljavanja i općenito na životni standard. Ovaj sporazum ima za cilj unaprijediti proizvodnju i preradu voća i povrća, radi ostvarivanja više razine samodostatnosti i produktivnosti. Sporazum je temelj za brojne projekte koji će biti usmjereni na transfer znanja, praksi i tehnologija koji se odnose na pogodnost tla za podizanje nasada, introdukciju novih sorti te provođenje ispitivanja na najzastupljenijim sortama voća i povrća u Hrvatskoj. Naša zadaća je biti podrška sadašnjim proizvođačima te dodatno potaknuti i nove da se počnu baviti tom proizvodnjom, za koju su otvaranjem Regionalnog distribucijskog centra stvoreni odlični logistički preduvjeti.

Ove godine HAPIH obilježava petu obljetnicu osnutka, no sastavnice HAPIH-a, znamo, imaju puno dužu tradiciju?

Upravo tako, baštinimo više desetljeća tradicije predanog stručnog i znanstvenog rada kroz naše centre, koji su do 1. siječnja 2019. bili sastavnice triju institucija – Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatske agencije za hranu, a danas djeluju u sinergiji u našem HAPIH-u u službi hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane.

Iako je transformacija bila iznimno kompleksan i zahtjevan proces, zbog širokog spektra djelatnosti, diferenciranog područja djelovanja, kao i heterogene strukture djelatnika integriranih institucija, sa zadovoljstvom mogu reći kako smo u ovih pet godina uspješno optimizirali rad naših deset ustrojstvenih jedinica. Tako danas imamo sustavno uređenu, stabilnu agenciju, čije jedinstvene djelatnosti i specifični zadatci pokrivaju gotovo sva područja poljoprivrede i proizvodnje hrane, od zdravlja i kvalitete tla, sjemenarstva, rasadničarstva, vinogradarstva, vinarstva, uljarstva, voćarstva, povrćarstva, zaštite bilja, stočarstva do kontrole kvalitete stočarskih proizvoda i sigurnosti hrane. Zahvaljujući tome HAPIH pruža znanstvenu, stručnu i tehničku potporu kako Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva tako i ostalim dionicima tog sektora.

I ove godine nastavljate suradnju s EFSA-om i na nacionalnoj razini provodite kampanju SAFE2EAT, koja je već na samom početku privukla veliku pozornost javnosti i medija?

Tako je, i to nas posebno motivira. EFSA nas je više puta istaknula kao začetnike inovativnog pristupa, pa ćemo tako i ove godine u okviru kampanje provesti brojne aktivnosti kojima želimo približiti, prema mnogima, složena znanstvena pitanja na jednostavan način.

Kampanju smo otvorili interaktivnom radionicom u našoj Baranji na kojoj su poruke kampanje otkrivali poznati kvizaški voditelj Joško Lokas i jednako tako poznati hrvatski chef – Tomica Đukić, s kojima su sudionici te gastroradionice morali promišljati "Što je na tanjuru?". To je ujedno i lightmotive kampanje, kojom želimo podići svijesti građana, potrošača, da kritički promišljaju o onome što jedu, te na temelju što veće informiranosti donose ispravne odluke u svakodnevnom izboru o kupnji, pripremi i konzumaciji hrane.

No to nije jedina kampanja koju provodimo u suradnji s EFSA-om i uz njeno potpuno financiranje. Tako je upravo ovih dana počela i kampanja #PlantHealth4Life u koju se Hrvatska uključila po prvi puta kako bi naše građane educirali o važnosti očuvanja zdravlja bilja i ulozi koju svatko od nas treba imati u zaštiti bilja, posebice u savjesnom postupanju u kontekstu putovanja i potencijalnog prijenosa štetnih organizama, kao i u pravovremenom uočavanju i prijavljivanju istih. Jer, ne zaboravimo, biljke čine značajan dio naše prehrane i osiguravaju kisik koji udišemo.

Ova godina je posebna i po dobivanju dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti u području biotehničkih znanosti, što je od iznimnog značenja za HAPIH?

Sigurno da je to veliko priznanje za nas znanstvenike, te nam otvara nove mogućnosti, ali je i dodatna obveza. Dopusnica je kruna naših napora za sustavnim unaprjeđivanjem i ostvarivanjem visokih standarda znanstvene djelatnosti, ali i potvrda kontinuiranog ulaganja u stručna i znanstvena usavršavanja naših djelatnika. U ovom trenutku, uz postojeća 52 doktora znanosti, imamo više od 20 djelatnika koji su na doktorskim studijima na temama koje su u skladu sa Strateškim programom istraživanja HAPIH-a u području biotehničkih znanosti. Također, raspolažemo suvremenim laboratorijima koji se prostiru na više od 2000 četvornih metara i raspolažu opremom kapitalne vrijednosti veće od osam milijuna eura te posjedujemo oko 120 akreditiranih analitičkih metoda.

Još jedan od razloga zašto smo išli u smjeru dobivanja ove dopusnice je i to što sada imamo status prihvatljive institucije za prijavu na razne europske fondove i grantove te pristup sredstvima kojima do sada nismo mogli pristupiti, pa ćemo povlačenjem sredstava iz europskih izvora nastojati rasteretiti državni proračun.

Vaše ovlasti su velike i u domeni vinarstva. Svjedoci smo sve veće popularizacije vina i vinskih događaja kako u Slavoniji i Baranji tako i općenito, kako se to odražava na vinare?

Upravo tako. HAPIH-ova javna ovlast u tom segmentu je izdavanje rješenja o stavljanju vina na tržište RH. Tako smo protekle godine donijeli gotovo 7000 rješenja o stavljanju vina na tržište, ukupne količine oko 600.000 hektolitara. U svakodnevnom smo kontaktu s našim vinarima i osluškujemo njihove zahtjeve. Okrenuli smo se uvelike i regionalizaciji. Također, u skladu sa zahtjevima europskog tržišta, a kako bi se našim vinarima pružila puna podrška, detektirano je kako postoji potreba za pružanjem nove usluge odnosno proširenjem područja djelatnosti pružanjem analiza u komercijalne svrhe, a radi omogućavanja označavanja nutritivne vrijednosti i količine hranjivih tvari u vinu. Tako da držimo korak i nastojimo im biti partneri u proizvodnji. Brendiranje pojedine vinarske regije, kao i vina, u svakom slučaju ima strateško značenje za razvoj tog sektora. Stoga suorganizacijom raznih evenata podupiremo njihov rad i u tom segmentu. Evo, koristim priliku najaviti našu, sad već tradicionalnu, treću Konferenciju GO (Graševina Osijek), koja će se, u suradnji s TZ OBŽ-a i Udrugom Graševina Croatica, održati u Osijeku 5. srpnja, kao uvod u Večer vina i umjetnosti.

Navodite konkretne brojke vezane uz vina, no možete li izdvojiti još neke od aktivnosti HAPIH-a u prošloj godini, kako bi naši čitatelji dobili dojam o onome čime se sve bavite?

Mogu reći da smo zadovoljni učinjenim, ali držim da brojke govore najbolje same za sebe. Tako smo, primjerice, prošle godine za domaće i tržište trećih zemalja certificirali gotovo 72,2 milijuna kilograma sjemena 41 biljne vrste; dijagnostički analizirali oko 2900 uzoraka štetnih organizama bilja; proveli 43.300 fizikalno-kemijskih analiza uzoraka tla; proveli 14.000 mjerenja pomoloških vrijednosti plodova na više od 680 sorata 20-ak vrsta voća; označili i registrirali oko 100.000 domaćih životinja i analizirali 2800 uzoraka na utvrđivanje DNA profila, odnosno roditeljstva, domaćih životinja; ispitali parametre kvalitete više od 1.500.000 uzoraka mlijeka; u okviru nacionalnog RASFF sustava izradili 43 brze procjene rizika podrijetlom iz hrane i na našoj web i acebook stranici objavili pravovremeno 94 obavijesti za potrošače o opozivima i povlačenjima hrane i hrane za životinje...

To su zaista fascinantne brojke, no možete li nam najaviti planove za budućnost, kako će izgledati sljedećih pet godina?

HAPIH se, dakle, u ovih pet godina dokazao kao respektabilan pandan velikim europskim agencijama istog profila. Nastavit ćemo ovim smjerom – učvrstiti status moderne agencije koja kontinuirano provodi i unaprjeđuje poljoprivrednu politiku i potiče održive prehrambene sustave, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini, učinkovitim provođenjem dodijeljenih javnih ovlasti i pružanjem potpore svim dionicima, intenziviranjem naših znanstvenih aktivnosti te jačanjem profesionalnih i infrastrukturnih kapaciteta.

Stoga će nam istraživanja biti usmjerena na rješavanje nacionalnih izazova u poljoprivrednoj proizvodnji, kao i na ciljeve europskog Zelenog plana, održivo gospodarenje prilagođeno klimatskim promjenama te sigurnost i kvalitetu hrane, odnosno zaštitu zdravlja potrošača. Spomenula bih i da smo početkom godine započeli trogodišnji europski projekt CROOH, čiji smo nacionalni koordinator. Cilj projekta je uspostava nacionalnog koordiniranog sustava nadzora zoonoza, bolesti koje su zajedničke ljudima i životinjama, sve u skladu s pristupom "Jedno zdravlje".

Pod vodstvom našeg Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, aktivni smo dionici, već drugu godinu, i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u okviru kojega kao nositelji Programa trajnog praćenja stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta planiramo i izradu informacijskog sustava koji će omogućiti agroekološko zoniranje za većinu poljoprivrednih kultura i izradu karte pogodnosti tla za poljoprivrednu proizvodnju.

Osim toga, u pripremi su nam prijave na nekoliko strateških programa u vrijednosti od oko šest milijuna eura. Planovi su nam, u svakom slučaju, ambiciozni, a s obzirom na našu jedinstvenu strukturu, potencijal i logistiku kojom raspolažemo spremni smo odgovoriti na izazove koji su pred nama.