Na Zlatnim žicama Slavonije u Požegi 3. rujna Lonjanec će sa svojim sastavom Kikirezci izvesti pjesmu koja čuva sjećanje na dane kada su Duovi u Lonji bili središte života cijelog sela.

Živi u pričama

“U Lonje na Duove" nova je pjesma Lonjanca, što je umjetničko ime autora i izvođača koji u svom glazbenom radu oživljava lonjski govor, običaje i sjećanja na jedno vrijeme koje polako nestaje, ali još uvijek živi u pričama.

Inspiracija za pjesmu je stvarni događaj, tradicionalna proslava crkvenog blagdana u selu Lonji, uz crkvu Svetog Duha. Kako u lonjskom govoru ne postoji glas "h", "Sveti Duh" postaje "Duov", a blagdan "Duovi". Proslava bi trajala tri dana i za mještane je bila jedan od najiščekivanijih događaja u godini.

Duovi nisu bili samo crkveni blagdan. Bili su vrijeme susreta, druženja, gostiju i pjesme. U selo su stizali rodbina, prijatelji i znanci iz okolnih, ali i iz udaljenijih mjesta. Kuće su se punile gostima, uz bogatu trpezu. Na Bregu, kako se naziva prostor oko crkve na kojem se održavalo misno slavlje, održavalo se veliko proštenje, bilo je puno ljudi, šatora, ringišpil, licitarskih srca, drvenih igračaka i brojnih drugih proizvoda koji su tada bili nezaobilazan dio seoskih proštenja.

A kada bi pao mrak, slavlje bi se preselilo na ples. Uz Lonjski orkestar sviralo se i pjevalo do ranih jutarnjih sati. Neki bi, nakon noći ispunjene pjesmom i pićem, završili spavajući iza doma, a zatim bi sutradan nastavili druženje. Bila je to, kako kaže Lonjanec, "jedna od onih rijetkih vrsta sreće koja se danas teško može ponovno pronaći".

PROMO

“U Lonje na Duove" upravo tu atmosferu pretvara u pjesmu. U njoj su zapisani ljudi, običaji, ljubavi, susreti i anegdote koje su se, sasvim sigurno, događale više puta. Mnoge mlade djevojke i mladići upravo su na Duovima pronašli svoje prve ljubavi, a neki možda i životne partnere.

Posebnost pjesme je i njezin jezik. "U Lonje na Duove" pjevana je na lonjskom dijalektu, govoru koji i danas postoji, ali nema svoju standardiziranu pisanu formu. Time pjesma postaje više od glazbenog djela, ona postaje svojevrsni zvučni zapis jednog kraja i jednog vremena.

Posebnu važnost ima i izbor instrumenata. U pjesmi, kao i na cijelom nadolazećem albumu, koriste se isti instrumenti koje je svirao orkestar Lonjanca djeda, Šipuša Antuna – kontrabas, odnosno bajs, harmonika, violina i gitara. Na taj se način glazbena tradicija obitelji i sela izravno nastavlja u novim pjesmama.

Album na jesen

Na pozornici Zlatnih žica Slavonije u Požegi 3. rujna Lonjanec će pjesmu "U Lonje na Duove" izvesti sa svojim sastavom Kikirezci, koji je s njim odsvirao i cijeli album.

“U Lonje na Duove" dio je šire glazbene priče, pod nazivom "Lonjanec – Ja sem jasen". Album bi trebao izići na jesen, nakon čega slijedi njegova promocija u Zagrebu zajedno sa sastavom Kikirezci. U planu je i snimanje novog videospota za pjesmu "Jesen u mojem selu", također na jesen.

Album "Lonjanec – Ja sem jasen" tako ne donosi samo pjesme, on čuva trag jednog lijepog vremena – vremena sela, okupljanja, tradicije, plesa, ljubavi i zajedništva. Vremena koje je velikim dijelom nestalo, ali još uvijek traje u govoru, sjećanjima i pjesmama ljudi koji ga pamte.