Je l’ sada kužite zašto ta sijesta ima smisla?
Na Mediteranu uvijek ista priča - dok se turisti u podne “cvrlje” na plažama, lokalci se kupaju tek kasno popodne
Stanovnici južne Europe redovito se čude što su sve turisti sa sjevera skloni učiniti po vrućini. Turisti jure naokolo na jakom suncu bez pokrivala za glavu. Jedni piju prvo pivo već u vrijeme doručka, a drugi provode brojne sate na plaži, zbog čega na kraju imaju opekline od sunca. Dok toplinski valovi u srednjoj i sjevernoj Europi dižu temperature na rekordne razine, mnogi se okreću južnjacima za savjete o tome kako preživjeti vruće vrijeme.
Nekoliko turista u Grčkoj proteklih je godina umrlo zbog toplinskog udara. Mnogi ne shvaćaju rizike pješačenja usred podnevne vrućine. Kada je 37 Celzijevih stupnjeva u hladu, temperature na mjestima izravno izloženima suncu mogu narasti i do 60 stupnjeva. Grčki liječnici upozoravaju da ljudi vrlo brzo mogu dehidrirati. Rizik od toplinskog udara je vrlo visok, naročito za starije osobe.
Simptomi toplinskog udara uključuju zbunjenost i dezorijentiranost, a u više navrata doveli su do smrtonosnih nesreća, naročito u udaljenim, planinskim područjima, gdje su se ljudi izgubili, nisu mogli pozvati pomoć telefonom te ih se nije moglo dovoljno brzo pronaći. Grcima ne pada na pamet pješačiti ili šetati tijekom vrućih sati, oko podneva. Tada mnogi liježu, u zamračenim prostorijama koje su idealno rashladili klima-uređajem, kako bi se odmorili. Rolete drže neprestano spuštenima tijekom toplinskih valova.
Dok se turisti izležavaju na plažama, Španjolci i Portugalci, ako mogu, uzimaju popodnevni odmor, sijestu, te se mnogi lokali u to doba zatvaraju. Domicilno stanovništvo, koje svoj glavni obrok jede tek oko 21 sat, predlaže lakše obroke tijekom dana te izbjegavanje turističkih mjesta koja mame posjetitelje “domaćom hranom” poput ribe s krumpirićima ili pečenih odrezaka.
U Italiji stanovnici se opuštaju raznim navikama, počevši od hidratacije. Temperature često iznose oko 35 stupnjeva u najtoplijem dobu godine, te se ljudi oslanjaju na brojne fontane s pitkom vodom u gradovima. Rimljani odlaze do javnih fontana s pitkom vodom (nasoni), gdje se mogu napiti i malo se rashladiti. Nakratko zastanu pokraj njih, popiju nekoliko gutljaja, a potom produže. Također instinktivno odlaze u hlad i namjerno izbjegavaju sunce.
Talijani u pravilu pomno planiraju svoje dane kako bi imali što manje obaveza usred najtoplijeg dijela dana i kako bi se umjesto toga odmarali. Mnoga sela ili gradovi živnu tek navečer, kada se temperature spuste. Francuzi pak često ovlažuju kožu vodom u spreju kada je vani vruće. Boce s raspršivačima uglavnom su dostupne u ljekarnama, a čak i osiguravajuća društva preporučuju vlaženje lica i ruku nekoliko puta dnevno. Čim iziđete iz kuće, trebali biste sa sobom nositi bočicu s raspršivačem i bocu vode, koje se mogu vidjeti posvuda. Francuzi prskaju lice vodom nekoliko puta, a rashlađuju i zatiljak ili ruke i noge, nerijetko i tuđe.
