Prošle nedjelje na Prvom programu HRT-a počelo je prikazivanje sedme sezone prepoznatljive televizijske “Vrtlarice”. Vješta Kornelija Benyovsky Šoštarić u 12 epizoda nove sezone nudi pregršt zanimljivih tema iz svijeta vrtlarstva stvarajući nove trendove i rješenja u izazovnim klimatskim situacijama. Svake nedjelje u 17 sati na HTV1 na rasporedu je nova epizoda iz novog serijala popularne i cijenjene “Vrtlarice”. O mnogim pojedinostima nove sezone, ali i o ostalim društvenim temama iz perspektive vrta razgovarali smo s vrtlaricom Kornelijom Benyovsky Šoštarić.

“Vrtlarica” se vratila u sedmoj sezoni. Kojim se temama bavite u novoj sezoni i odakle povod za njih?

- Povod za teme kojima se bavim izravno je povezan s mojim razmišljanjima o održivom vrtlarstvu. Nedavno je emitirana tema “Kišni vrt”, koju smo snimili kao reakciju na poplave koje su te godine zadesile mnoge europske gradove. U neposrednoj blizini svoje kuće napravila sam mali kišni vrt, koji prikuplja prekomjernu oborinsku vodu, i pokazala koliko je jednostavno riješiti jedan tako ozbiljan problem. Naime, najviše izazova u vrtlarstvu dolazi kao posljedica klimatskih promjena, bujice, česte tuče, toplinski valovi tijekom ljeta, najezde kukaca. To su teme kojima se bavi i nova sezona, tako da će gledatelji imati priliku doznati kako istodobno zaštititi biljke od tuče i ekstremno visokih temperatura. Bavim se i oblikovanjem vrtova i objašnjavam što je to naturalistički vrt i zašto je važan za očuvanje bioraznolikosti. Posjetili smo i malu farmu ekocvijeća za bukete u Istri i otkrili puno zanimljivih tema o uzgoju povrća prema principima organskog vrtlarstva. Teme su različite, tako da svake nedjelje gledatelji mogu očekivati nešto novo i drukčije.

Koje biljke, tehnike, vrtlarska rješenja predstavljate u novoj sezoni te kako ste ih odabrali?

- Sve tehnike koje pokazujem provjerene su u mom vrtu. Po tome je “Vrtlarica” kao projekt jedinstvena, jer pokazuje promjene u razvoju biljaka u protoku vremena. Pratimo ih od sjetve ili sadnje, kroz razne probleme u razvoju, pa sve do berbe. Primjenjujem isključivo tehnike organskog vrtlarstva, koje čuvaju život u tlu, korisne kukce, ptice i sve druge stanovnike vrta. Nastojim u svakoj temi, bilo da se radi o uzgoju neke povrtne kulture bilo o dizajnu vrta, pokazati održiva rješenja uz maksimalno poštovanje prema prirodi u kojoj živimo. Voljela bih da naša generacija ostavi iza sebe prirodu koja nije uništena, tako da i naša djeca mogu uzgajati zdrave biljke u zdravom tlu.

Kako nastaje “Vrtlarica”? Poznato je da ju snimate na vlastitom imanju uz pomoć svog supruga, stoga imate li plan snimajućih dana, određeni hodogram ili se sve događa spontanije u odnosu prema snimanju drugih televizijskih emisija?

- Snimanje “Vrtlarice” zahtijeva pomno planiranje. Već sada naručujemo sjeme koje ćemo uzgajati, pripremamo prijesadnice i prilagođavamo vrt prema potrebama unaprijed razrađenih scenarija. No, unatoč tome, uvijek se u vrtu dogodi i nešto što nismo mogli predvidjeti i tada to snimimo. Ponekad upravo takvi trenutci budu i najzanimljiviji. Zamislite da je drukčije i da imate unaprijed određene termine, pa morate snimati unatoč tome što je vrijeme loše i što biljke nisu na svom maksimumu. Ovako imamo priliku pratiti život jednog vrta i snimiti biljke u najboljem trenutku.

Nino Šoštarić

Kao što se već rekli, povrh biljaka koje pripadaju (vašemu) vrtu, često se osvrnete na ptice, kukce i sve ostale životinjice koje u tom vrtu pronalaze dom. Imate li osjećaj da živite u suživotu sa svim tim živim bićima koji posjećuju i čine vaš vrt?

- Mislim da je taj živi aspekt vrta jako važan. Mi moramo shvatiti da životinje ne poznaju granice i da svoje vrtove moramo dijeliti s njima. Mnoga su bića nepotrebno stigmatizirana; pauk, zmija ili razne gusjenice koje izgledaju neobično. Svako od tih stvorenja ima važnu ulogu u vrtu, čak i te gusjenice, bez kojih ne bi bilo leptira. Nažalost, upravo na primjeru leptira ljudi najviše primjećuju nestanak vrsta. No važno je brinuti se i za ptice, te ih hraniti tijekom zime, kada im je teško. Treba postavljati i hotele za kukce te, općenito, saditi biljke koje im pružaju hranu i utočište.

Već ste se dotaknuli klimatskih promjena, o kojima se posljednjih godina često govori. Koliko se to ogleda u vašem poslu? Kako se pritom ponašaju poznate kulture s kojima radite?

- Najveće promjene primjećujem na starim sortama povrća. Mnogim su ljudima one važne jer dobro poznaju njihov okus i kvalitetu. No, kako su prilagođene drukčijim klimatskim uvjetima, mnoge od njih teško podnose nove ekstremne situacije. Stoga mislim da će upravo ova generacija vrtlara biti ključna za stvaranje novih iskustava za budućnost. Mi moramo napraviti testove i isprobati koje biljke mogu podnijeti proljetne bujice i ljetne suše, a koje od njih nisu osjetljive (a mnoge stare sorte, nažalost, jesu). Trebamo biti otvoreni prilikama koje su nam na raspolaganju i oko novih sorti i oko novih tehnika uzgoja. Mislim tu prije svega na pažljivo raspolaganje vodom, na tehnike zasjenjivanja i sl.

Na televiziji ste više od dva i pol desetljeća, “Vrtlarica” vas je proslavila kao jedinstven i dugovječan domaći TV sadržaj. Postoji li segment popularnosti u vašoj svakodnevici? Prepoznaju li vas ljudi na ulici, gospođe na placu i slično?

- Kako sam već dugo na televiziji, to je potpuno normalno. Mnogi ljudi prepoznaju čak i moja dva psa, koja su postala prilično popularna među ljudima koji i sami imaju ljubimce. Meni je to simpatično, a u mom poslu je itekako dobrodošlo jer se ne moram posebno predstavljati kada kontaktiram s nekim za snimanje ili nešto slično.

Uskoro će proljeće, još kakvih mjesec dana dijeli nas od godišnjeg doba koje je mnogima omiljeno, bar onima koji ne pate od alergija. Veselite li se proljeću, što s privatne što s vrtlarske strane? Je li proljeće, da se televizijski izrazimo, svojevrsni prime-time u svijetu vrtlarenja?

- Veselim se proljeću i jedva čekam da malo zatopli. Iskreno, već mi je dosadila ova duga i hladna zima. No svjesna sam da u proljeće uvijek ima i najviše posla, kako s organizacijske strane tako i u vrtu. Mnogim je ljudima proljeće udarni dio vrtlarske sezone i s dolaskom ljeta interes za vrt polako prestaje. To je nešto što pokušavam promijeniti. Ako se dobro isplanira, vrt može biti cjelogodišnja priča. Postoje rješenja čak i za one koji ljeta provode negdje na moru. U tom slučaju i vrt se može odmoriti, i u jesen opet aktivirati i ponuditi obilje brzorastućeg svježeg povrća. Sve je, dakle, stvar prilagodbe. Neki imaju velik vrt i puno vremena, a neki užurbani život i malo prostora na balkonu. Za svakoga postoji način da uzgaja biljke i tu ne bi trebalo biti nikakvih prepreka.

I za kraj, imate li svoju omiljenu biljku, neku koja vam se posebno sviđa ili s kojom se identificirate?

- Nemam. Sve su biljke lijepe, svaka na svoj način.